Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi ovih dana u Bosni i Hercegovini, više u Hercegovini. U službenoj posjeti nije, jer se neće sresti sa zvaničnicima BiH.

U službenu posjetu Sarajevu, kako je izjavio, neće doći dok se “neke stvari ne razriješe” jer „član Predsjedništva BiH Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda”.

“Hrvatski narod je konstitutivan narod i to je to. Dakle, moraju ga birati građani hrvatske nacionalnosti. U Hrvatskoj, doduše pripadnike manjina, ali jasno definiranih etničkih skupina, mogu birati samo pripadnici tih skupina. Dakle, ne mogu ja kao Hrvat u Hrvatskoj birati predstavnika srpskog ili bošnjačkog naroda u Hrvatskom saboru”, izjavio je prvi čovjek Hrvatske.

Kako se približavaju opšti izbori naredne godine, predsjednik Zoran Milianović sve je bliži vladajućoj hrvatskoj stranci u Bosni i Hercegovini, HDZ-u, a sve dalji od ‘susjedne i prijateljske’ države Bosne i Hercegovine.

Od sapuna i parfema do HDZ BiH

Počelo je sve, bar javno, najmanje diplomatskim i državničkim izjavama predsjednika Milanovića. Od one da je ‘građanska država daleki, daleki san, i lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem’, potom kako je mijenjanje granica na Balkanu i non-paper ‘Big shit (veliko sra…)’ do ‘  Bigfoota, Sasquatcha’ – kada Milanović nije htio prihvatiti Deklaraciju NATO saveza zato što nije ‘spomenut Dejtonski sporazum i tri konstitutivna naroda’.

Sve koincidira sa očekivanjem Dragana Čovića, lidera HDZ, koji je uvjeren da će Milanovićeva državna politika biti predana hrvatskom narodu u BiH, radi zaštite i ostvarenja ravnopravnosti i prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda.

Milanović nije jedini, postoji li pritisak ‘u rukavicama’?

Osim (ne)diplomatske ofanzive na Bosnu i Hercegovinu, državnog vrha Hrvatske, postoje činjenice da stranci i javno i tajno rade na izmjenama Izbornog zakona u ovoj neizbornoj godini.

I Amerikanci i predstavnici Evropske unije inistiraju na izbornim reformama.

Prije desetak dana boravili su u Sarajevu i o tome razgovarali sa bh. političkim liderima.

Došli su, kažu, ‘bez rješenja’.

“Ono što imamo su želja i volja da pomognemo i potaknemo razgovore, kako bismo na neki način dali taj osjećaj, injekciju hitnosti – koliko je bitno i hitno da se ta pitanja što prije rješavaju“, rekao je tada u Sarajevu američki predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer.

Najmoćnija žena svjetske politike, Angela Merkel, početkom jula je, nakon sastanka sa zvaničnicima Zapadnog Balkana indirektno to poručila.

“Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća i tu trebamo novi elan za Izborni zakon i nadam se da će Christian Schmidt imati dovoljnu podršku svih”, riječi su Angele Merkel.

A Njemačka je upravo država iz koje stiže Schmidt, novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Reforme za jednakost i nediskriminaciju svih građana u BiH

Iz Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Johhana Sattlera za N1 su izjavili kako su u više navrata naglasili da 2021. kao neizborna godina predstavlja jedinstvenu priliku za provođenje prijeko potrebnih ustavnih i izbornih reformi.

“Ovaj reformski proces potreban je kako bi se obezbijedila jednakost i nediskriminacija svih građana u BiH,  uz potpunu provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, kao i da bi se uklonili nedostaci u izbornom procesu primjenom  preporuka OSCE/ODIHR-a i GRECO-a Vijeća Evrope, te relevantnih mišljenja Venecijanske komisije”, saopšteno je za N1 iz EUSR-a.

“U vezi sa  Opštim izborima 2022. godine, naša očekivanju su da se trebaju provesti u skladu sa unaprijeđenim ustavnim i izbornim okvirom”,– istakli su za N1 iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Od političkih blokada do straha od dominacije jedne etničke grupe

Injekcija hitnosti, prijeko potrebno, novi elan samo su dio diplomatskog vokabulara. Uz nediplomatski koji stiže iz susjedstva.

Tražili smo stav – kako pomiriti nepomirljive razlike od suca Evropskog suda za ljudska prava u Strasborgu Farisa Vehabovića.

Osvrćući se na višegodišnje viđenje promjena Izbornog zakona HDZ-a s jedne strane i aktulno političko stanje, s druge strane, ukazao je za N1 na trenutne blokade zbog kojih ne funkcioniše država. To je, prema njegovim riječima, ključni kamen spoticanja u državi.

“Međutim, s obzirom na sve specifičnosti BiH, mi se ne trebamo busati u prsa da smo jedino multietničko društvo. Treba razumjeti strahove koji postoje, s obzirom na našu ratnu prošlost i da se uskladi taj zahtjev za funcionalnošću i otklanjanjem tih blokada, a istovremeno da se otklone strahovi od moguće dominacije jedne etničke grupe – ukoliko bi se ta većina svela na etnički elemenat, što bi bilo zaista razočaravajuće, za mene”, rekao je za N1 sudac Evropskog suda za ljudska prva.