Svaki dan brojni građani dobro razmisle koliko će novca potrošiti za hranu usljed straha kako će preživjeti cijeli mjesec. Život na kredit je odavno njihova stvarnost jer sa svojim platama ili penzijama ne mogu pokriti osnovne troškove. Iako smo period rekordne inflacije ostavili iza sebe, posljedice društvo i dalje trpi.

Navikli na ekonomisanje, sustezanje, uskraćeni za bilo kakav luksuz. Kupuju minimalno, a iz džepa daju svoje posljednje novce. Ovako, naročito penzioneri, oslikavaju svakodnevnu egzistencijalnu borbu.

”Grozno. Penzija mi može biti sedam dana, dok poplaćam sve i ovo 25 dana gledaj da ti ko da komad hljeba”.

Nije teško samo penzionerima. Sada je jednoj bh. porodici mjesečno potrebno čak 3.734 KM za sve troškove – podaci su ovo sa web stranice jedne od najvećih baza podataka o životnim troškovima. Nakon odmora počinje i nova školska godina, tokom koje će roditelji prosječno izdvojiti skoro pet hiljada maraka.

”Zbog toga što su plate daleko ispod tog nivoa standard života sve je niži. Prosječna plata je 1388 KM, dok sindikalna potrošačka korpa iznosi 2964 KM. Prema podacima, skoro 50% svojih primanja građani izdvajaju za hranu”.

Život je odavno na minimumu, a cijene se već predugo drže na maksimumu, dojam je građana. Prema podacima Agencije za statistiku cijene su veće za 6% u odnosu na 2022. godinu. Podaci su to na osnovu uzorka cijena od čak 21 hiljade proizvoda. Cijena hrane i bezalkoholnih pića bilježi najveći rast.

Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH:

”Taj porast je 11%, potom slijedi cijena namještaja, opreme za domaćinstvo – tu je 9% rast u odnosu na godinu prije. Nakon toga imamo rast od 7% troškova cijene stanovanja, vode, struje i ostalih energenata”.

Više se izdvaja i za lijekove i ostale medicinske usluge. Kako bi sve to isfinansirali nemali broj građana diže kredite. Tu je primjetan porast za čak jednu milijardu maraka.

Admil Nukić, pomoćnika direktora za superviziju banaka Agencije za bankarstvo Federacije BiH:

”Ne treba zaboraviti i dio građana koji je u lošoj situaciji i kreditima pokriva osnovne potrebe. Međutim, sigurno je da svrha kredita osim osnovnih potreba dolazi i… u rasponu je od kupovine automobila, finansiranja obrazovanja. Naša ekonomija još uvijek spada u red onih ekonomija koje su manje zadužene u odnosu na region i EU”.

Percepcije o trenutnom stanju su različite. Posjetitelji iz drugih država trenutne cijene vide kao izuzetno prihvatljive.

Tamir Fahridin, Egipat:

”Nije skupo, ovdje je dobro. Kada se ide u druge zemlje Evrope ovdje je dobra, tamo su cijene velike. Dobro je ovdje”.

Dok ovako misle turisti, bh. građani su finansijski iscrpljeni, a njihova kupovna moć je oslabila.

Faruk Hadžić:

”Stanovništvo je tu podijeljeno, imate jednu kategoriju koja odlično živi, ali većina preživljava zbog tako drastičnog rasta cijena. Inflacija je napravila štetu našem društvu, dozvolili smo da inflacija eksplodira, govorim o donosiocima odluka”.

Iako je sada, ekonomski gledano, inflacija u BiH stabilna, malo je prostora za optimizam jer je globalna situacija na rubu potencijalne krize.