Danas je na Jahorini upriličen sastanak ministara poljoprivrede zemalja jugoistočne Evrope koji su razgovarali o perspektivama za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja. Domaćin sastanka bilo je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine koje preuzima predsjedavanje Skupštinom Stalne radne grupe za regionalni ruralni razvoj (SWG) u jugoistočnoj Evropi. Ministar Staša Košarac izlaganje je započeo sa krilaticom da poljoprivreda može biti top sektor u BiH.

Za brojne poljoprivrednike je upravo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ključno da se tako nešto desi, no ministar ne dijeli njihovo mišljenje.

“Svako rješenje koje predlaže Ministarstvo spoljne trgovine prema Savjetu ministara je zasnovano na inicijativama koje dolaze iz vlada RS i FBiH. Ministarstvo nije centralni organ niti može biti nadređen entitetskim ministarstvima”, naveo je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Što bi značilo da problem u poljoprivredi i ne mora da se riješi, jer uvijek neka od karika u lancu može zakočiti razvoj, a onda za nerješavanja problema mogu prstom upirati jedni u druge. Na konferenciji se dosta govorilo o dostizanju i primjeni evropskih standarda u poljoprivrednom sektoru. Iako Košarac ističe jasno političko opredjeljenje BiH za članstvo u EU, istovremeno kritikuje politička uvjetovanja Delegacije EU u BiH.

Ipak, ostaje nejasno zašto ministar kritikuje minimum zahtjeva EU za IPARD projekat koji je veoma značajan za poljoprivredu BiH. O značaju manje, ali o novcu projekta, kako to kod nas obično biva, više je danas govorio ministar Košarac.

“Osnovno pitanje kako koristiti fondove EU za razvoj poljoprivrede i to je pitanje na koje ćemo se fokusirati u narednom periodu. Uskoro ćemo imati sastanak sa entitetskim vladama i resornim ministarstvima na način da generišemo sve što je neophodno kako bismo mogli da koristimo sredstva IPARD II projekta, i naravno da budemo spremni za IPARD III projekat koji je veoma značajan i važan kroz plasman finansijskih sredstava u entitetska ministarstva, a onda dalje prema poljoprivrednim proizvođačima iz oba entiteta”, naveo je.

Dobri poznavatelji poljoprivrednog razvoja ističu da naši političari u IPARD projektima vide problem jer sa implementacijom oni više ne bi mogli utjecati na izbor korisnika podrške, ili bi im to bilo mnogo teže, a samim tim bi bila otežana kupovina glasova novcem za poljoprivredu.

Iako se poljoprivreda i ruralni razvoj u svijetu uvijek spominju kao žila kucavica, a zadnjih godina i kao top oblast za svaku zemlju, u BiH kada spomenete poljoprivredu obično se govori o problemima kao što su nerazumijevanje između vlastodržaca i poljoprivrednika, naplatama štete ili uvoznom lobiju.

Aktuelan je primjer u Federaciji BiH gdje se treba donijeti nova strategija poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a poljoprivrednici se pitaju zašto moramo slijediti tuđe naredbe.

“Proteste pojedinici najavljuju, ali priča ima smisla jer je komunikacija nikakva između udruženja, poljoprivrednika i ministarstva (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva). Provlače se priče da će ići nova strategija koja ne predviđa litar i kilo, nego muzno grlo i hektar, što našim poljoprivrednicima ne ide u prilog i što bi sahranilo našu poljoprivrednu proizvodnju”, ukazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Bićo objašnjava da je nepotrebno da se mijenja model plaćanja poljoprivrednika po litri mlijeka, jer smatra da je plaćanje po grlu umanjuje sredstva za poljoprivrednike.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odgovaraju da je krajnje vrijeme da se poljoprivrednici pripremaju za ulazak u EU, pogotovo što fondovi podrazumijevaju velike podsticaje za njihovu djelatnost.

“Strategija je u formi nacrta ona još nije došla u Parlament, kad dođe u Parlament u formi nacrta svaka zainteresirana strana ima pravo da dostavi svoje prijedloge i sugestije. Nije završen, niti je zakovan dokument. Nama je cilj da se napravi kvalitetna strategija, gdje će biti zadovoljni poljoprivrednici, gdje ćemo se približavati EU i gdje će ministarstvo definisati svoje planove i programe za naredni period”, dodao je Nijaz Brković, pomoćnik federalnog ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Kao i U FBiH i u entitetu RS se govori o ogromnim štetama po poljoprivredu ove godine.

“Velike su štete kada je u pitanju kompletna poljoprivredna proizvodnja. Neke procjene su da je preko 30 miliona KM procjenjena šteta na području opština gdje se desila, a kada je u pitanju afrička kuga mi imamo štetu blizu 20 miliona KM”, naglasio je Saša Lalić, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske.

I dok se kompletna priča svodi na subvencije za poljoprivrednike i nadoknadu štete, jako se malo govori o korištenju dobrih eu praksi i nauke u cilju prevencije šteta u perpsketivi.

“Definitivno se treba uključiti i struka i nauka u samu poljoprivrednu proizvodnju. Apelujemo izu dana u dan na sve proizvođače, dajemo besplatne preporuke, publikuje rezultate…”, naglašeno je.

No, činjenica je da ministarstva ne rade dovoljno jer je agronoma sve manje, poljoprivredni fakulteti se prazne, kao i poljoprivredna gazdinstva jer poljoprivrednici sreću traže u drugim oblastima ili zemljama kojima je ova ovaj sektor već odavno u top prioritetima, ali ne deklarativno, kako je to poručeno danas sa Jahorine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad