Nakon pobjede na reizboru, novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izrazio je interes za preuzimanjem Grenlanda i Panamskog kanala.

Govoreći na konferenciji za novinare u utorak, Trump je rekao da ne može uvjeriti novinare da se vojna ili ekonomska prisila neće koristiti za pokušaj preuzimanja kontrole nad oba područja.

“Mogu reći ovo, potrebni su nam zbog ekonomske sigurnosti”, rekao je.

Dvije lokacije, koje geografski nisu blizu jedna drugoj, predstavljaju različite interese za budućeg predsjednika.

Ali njegova želja da ih oboje zauzme izazvala je ogromnu reakciju.

Zašto Trump želi Grenland?

Grenland je najveći otok na svijetu i poluautonomni teritorij Danske. Sa populacijom od 57.000, dio je Danske već 600 godina.

Također je jedna od osnivača NATO-a i dom je velike američke vojne baze.

Prostirući se u Arktičkom krugu između SAD-a, Rusije i Europe, otok nudi jedinstvenu geopolitičku prednost, koju je Amerika promatrala više od 150 godina.

To je još vrednije jer se Arktik više otvara brodarstvu i trgovini.

Ideja o kupovini Grenlanda nije nova ideja za Trumpa, jer se pojavila tokom njegovog prvog mandata. Ali od tada je ponovio korist koju bi to moglo imati za američku nacionalnu sigurnost.

“Potrebni su nam veći ciljevi nacionalne sigurnosti”, rekao je Trump. “To su mi već dugo govorili, puno prije nego što sam se uopće kandidirao. Ljudi zapravo niti ne znaju da Danska ima ikakvo zakonsko pravo na to, ali ako ima, trebali bi ga se odreći jer nam to treba zbog nacionalne sigurnosti”.

Trumpovo polaganje prava na otok koincidiralo je s posjetom njegova sina Donalda Trumpa Jr., koji je bio na Grenlandu na snimanju dokumentarca, rekla je američka partnerska mreža Sky News, NBC News.

Osim svog položaja, Grenland ima bogata nalazišta raznih prirodnih resursa.

Unutar otoka zaključani su vrijedni minerali rijetkih zemalja potrebni za telekomunikacije, kao i uran, milijarde neiskorištenih barela nafte i ogromne zalihe prirodnog plina koje su prije bile nedostupne, ali postaju sve manje.

Mnogi od istih minerala trenutno se uglavnom isporučuju iz Kine, tako da su druge zemlje, poput SAD-a, zainteresirane za iskorištavanje dostupnih resursa bliže kući.

Mjesto u pročelju za klimatsku krizu

Više od nafte, plina ili minerala, Grenland ima mnogo leda – i predstavlja mjesto u prvom redu globalne klimatske krize.

Ako se taj led otopi, to bi preoblikovalo obale diljem svijeta i ima potencijal dramatično promijeniti vremenske obrasce.

Zapravo, Grenland ima dovoljno leda da bi se svjetska mora, ako se sav otopi, podigla za 24 stope (7,4 m).

Grenland također utječe na aktivnosti uragana i zimskih oluja. Zbog svojih ledenih planina, ima moć mijenjati obrasce u mlaznoj struji, koja donosi oluje diljem svijeta i diktira dnevno vrijeme.

Često, posebno zimi, blokirajući sistem visokog tlaka kod Grenlanda uzrokuje pad arktičkog zraka prema zapadu i istoku, šireći se Sjevernom Amerikom i Europom, rekao je stručnjak za zimsko vrijeme Judah Cohen za Associated Press.

Kakav bi to učinak moglo imati na UK?

Britanski političar i stručnjak za sigurnost, Mike Martin, objasnio je na X-u da su mora između Grenlanda i Ujedinjenog Kraljevstva – u kojoj je Island u sredini – “krajnje vitalna” za NATO.

Objasnio je da je tokom Hladnog rata Ujedinjeno Kraljevstvo često imalo 50 brodova stacioniranih u tom području kako bi se brinuli o jazu Grenland-Island-UK (GIUK) – što je “jedini razumni put” kojim ruska sjeverna flota mora ući Atlantski ocean.

I UK i Danska i dalje imaju zajednički sigurnosni interes u tom jazu.

Web stranica vlade Ujedinjenog Kraljevstva navodi da će, kao dio Arktičkog okvira UK-a, nastaviti razvijati vojne sposobnosti u suradnji s Danskom, kako bi joj se omogućilo djelovanje u regiji i kako bi se zaštitili interesi UK-a i njegovih saveznika.

Međutim, ako ih prestigne SAD, ova bi suradnja mogla biti ugrožena.

‘Grenland nije na prodaju’

Osvrćući se na Trumpove komentare u intervjuu za dansku TV2, danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ne vjeruje da će SAD koristiti vojnu ili ekonomsku moć da osigura kontrolu nad Grenlandom.

“Grenland nije na prodaju”, rekla je Frederiksen i dodala: “Moramo ostati mirni i držati se svojih načela.”

Govoreći o SAD-u kao o “najvažnijem i najbližem savezniku Danske”, rekla je da pozdravlja veći interes SAD-a za arktičku regiju, ali je rekla da bi se to moralo učiniti na način koji je “poštujući narod Grenlanda”.

U prošlosti je grenlandski premijer Mute Egede pozivao na neovisnost od Danske, ali je rekao da nema interesa da ta otočna država postane dio SAD-a.

Dok je Aaja Chemnitz, grenlandska zastupnica u danskom parlamentu, dodala: “Većina ljudi to ne želi. Mislim da neki ljudi to smatraju prilično nepoštivanjem. I način na koji je to učinjeno, i sama činjenica da kažete da možete kupiti drugu zemlju”.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot također se izjasnio o tome, rekavši u srijedu da Europska unija neće dopustiti da “druge nacije svijeta napadaju njezine suverene granice, ko god oni bili”.

“Ako me pitate mislim li da će Sjedinjene Države napasti Grenland, moj odgovor je ne. Ali jesmo li ušli u razdoblje kada je opstanak najjačih? Onda je moj odgovor da”, rekao je gospodin Barrot.

Zašto Trump želi Panamski kanal?

Panamski kanal je vodeni put koji povezuje Karipsko more s Tihim oceanom. Djeluje kao ruta prečaca, štedi vrijeme i troškove za prijevoz robe, navodi se na web stranici Ambasade Paname.

Pod administracijom Jimmyja Cartera, kontrola nad kanalom je 1979. predana sa SAD-a Panami, a SAD je 1999. okončao svoje zajedničko partnerstvo u kontroli strateškog plovnog puta.

Njime sada upravlja Uprava Panamskog kanala, autonomno vladino tijelo, iako izvođač sa sjedištem u Hong Kongu upravlja s dvije luke povezane s njim, izvijestio je NBC.

Trump je ustvrdio da se prema SAD-u postupa nepravedno kada se njegovim brodovima “previše” naplaćuju veće stope za plovidbu kanalom od brodova drugih zemalja.

Ustvrdio je da Panama “krši” dogovor sa SAD-om i da je “Kina zapravo preuzima”.

“Dali smo Panamski kanal Panami. Nismo ga dali Kini”, rekao je Trump u utorak. – Zloupotrijebili su taj dar.

Panamski predsjednik Jose Raul Mulino zanijekao je prošlog mjeseca u video izjavi da Kina ima utjecaj na kanal i odbacio ideju da SAD ponovno preuzme vlast nad njim.

“Svaki kvadratni metar kanala pripada Panami i tako će biti i dalje”, rekao je.

Bi li Trump to doista mogao učiniti?

Novi predsjednik ponudio je nekoliko detalja o tome kako bi mogao provesti svoje planove za povećanje američkog otiska, iako je tiokom cijele konferencije za novinare obećao vratiti zemlju u “zlatno doba” poboljšane nacionalne sigurnosti i “zdravog razuma”.

Ako Grenland postane neovisan, mogao bi odlučiti pridružiti se SAD-u.

Jedna od opcija mogla bi biti formiranje takozvanog pakta o “slobodnoj asocijaciji” s Amerikom, slično statusu pacifičkih otočnih država Maršalovih otoka, Mikronezije i Palaua.

Trump je također sugerirao da će nametnuti carine Danskoj ako se odupre njegovoj ponudi da kupi otok.

To bi moglo otežati stvari danskim tvrtkama, posebno proizvođačima lijekova poput Novo Nordiska, koji prodaje lijek za mršavljenje Wegovy i lijek za dijabetes tipa 2 Ozempic, prema investicijskom časopisu Barron's.

Eswar Prasad, profesor trgovinske politike na Univerzitetu Cornell, rekao je da bi Trumpova administracija mogla prilagoditi posebne tarife za ciljane proizvode danskih tvrtki bez obzira na to gdje se proizvode.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje