Nazivi ulica ponovo su aktualizirana tema, i to u državnom parlamentu. Uprkos tome što mnogi smatraju da ulice trebaju nositi nazive po pozitivnim osobama iz prošlosti, stvari u Bosni i Hercegovini nisu baš takve. Otvoreno je pitanje hoće li na lokalnom nivou biti provedena posljednja inicijativa usvojena u Zastupničkom domu BiH, a kojom se od općina i gradova traži da ulice i javne ustanove nazvane po nacističkim i fašističkim zvaničnicima zamijene.

Podnosilac inicijative ističe da su zastupnici iz svih stranaka osim HDZ-a, svojim za ili suzdržan, podržali da se imena poput Draže Mihailovića, Jure Francetića, Huseina Đoze i dr. zamjene imenima 49 pravednika.

“Tu su bila navedena konkretna imena i poslanici moje kolege su zauzele jasan stav oko toga da su ta imena neprihvatljiva u BiH. To je jaka poruka i na lokalnim zajednicama su ljudi koji dolaze iz istih tih stranaka”, kaže Damir Arnaut, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH (Naša stranka).

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci ističe da bi na tabli neke od sarajevskih ulica, uz imena pravednike volio vidjeti i ime trebinjca Srđana Aleksića koji je izgubio život da bi spasio prijatelja Bošnjaka. S dozom skepse da će se promjene desiti bilo gdje u BiH, pa i u glavnom gradu, on ističe.

“Sama imena ulica su čista formalnost i to mnogo ne znači, ali sigurno je da boli kad vidite da se ulica zove po imenu nekoga ko je ratni zločinac i ko je između ostalog sukrivac i za smrt preko 10.000 sarajlija koliko ih je stradalo u Drugom svjetskom ratu”, smatra Finci.

Među članovima Komisije koja je vraćala stare nazive ulica Sarajeva 1993. godine bila je i profesorica Behija Zlatar, istoričar orijentalista.

“Vraćajući stare nazive ulicama Sarajeva, pokušalo se vratiti ono što im je stoljećima pripadalo, što ustvari ima pravo spomeničko značenje. Bilo je to vrijeme opsade i možda je i tad bilo nekih propusta, a i danas se dešava da se daju adekvatni nazivi. . Neprirodno je što se dešavalo u Sarajevu da su se ukidali nazivi, davali novi, i onda je došlo do toga da su se imena antifašista ukinula što naravno nije uredu”, zaključuje Zlatar.

Jedan od primjera je ulica Mustafe Busuladžića koji je bio intelektualc koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja. Ova ulica nekada se zvala ulica Fuada Midžića, po narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata koji je nakon što je preživio Jasenovac poginuo u odbrani Sarajeva upravo od ustaša i nacista u Drugom svjetskom ratu.

“Derviš Korkut je bio ne samo pravednik i u Drugom svjetskom ratu je bio na strani dobra, ali istovremeno je bio musliman, bio je vjernik itd. Čemu insistirati na nekim spornim ličnostima iz naše istorije poput Busuladžića, a marginalizirati čovjeka koji je po svemu bio na strani dobra poput Derviša Korkuta”, ističe Husnija Kamberović, istoričar.

“To promoviranje je izuzetno bilo jer ono određuje i postavlja granice našeg ponašanja i ophođenja ne samo prema samima sebi, nego prema onome drugom u našem društvu”, dodaje Sabina Čehajić – Clancy, socijalna psihologinja.

U Istočnom Sarajevu ulica vođe četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu koji je pogubljen zbog izdaje i saradnje sa nacistima, u njoj Osnovna muzička škola, a među susjednim niti jedna nazvane prema žrtvama a ne zločincima Drugog svjetskog rata. Među brojnim primjerima promocije zločina iz prethodnih ratova u Republici Srpskoj ističe se Bijeljina koja je napravila spoj iz dalje i bliže prošlosti pa se tako u ovom gradu Trg Draže Mihailovića spaja se sa ulicom Srpske dobrovoljačke garde – ozloglašene paravojne jedinice koju je vodio Željko Ražnatović- Arkan.

“To zapravo jeste neki model po kojem postojeće političke elite održavaju svoj legitimitet na vlasti. One stalno, i kroz ovu memorijalnu kulturu, podstiču te etničke napetosti i na tome zapravo grade vlastiti legitimitet opstanka na vlasti”, kaže Kamberović.

Zbog čega je pitanje da li će se išta promijeniti. Ono što je sigurno da nakom odbijanja inicijative HDZ-ovih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini zasigurno ostaje da će se nekadašnji antifašistički Mostar i dalje bez srama kititi tablama sa imenima Jure Francetića, Mile Budaka,Vokića i Lorkovića, te brojnim drugim nazvanim prema ideolozima fašizma.

Iz HDZ-a, pak ističu, da ovakve inicijative unose nemir među ljude.

”Mišljenja smo da nazivi ulica ne samo iz ovog povijesnog perioda nego i iz drugi povijesnih perioda i događaja – unose nemir među ljude. Zbog toga nismo uvjereni u iskrenost ove namjere nego to smatramo populizmom i još jednim bespotrebno problemom, a ne namjerom da se barem nesto riješi. Posebice zbog toga što mi i nemamo inegrencije ovo naložiti nego samo sugerirati. Ovako sugerirano samo nove raskole”, naglasili su iz HDZ-a.