Na 8. hitnoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), na zahtjev delegata Doma naroda PSBiH Denisa Bećirovića, Zlatka Miletića, Amira Fazlića, Muniba Jusufovića i Asima Sarajlića, obavljena je rasprava o, kako je naslovljena tačka dnevnog reda, Informaciji Kolegijuma Doma naroda PSBiH o razlozima blokade rada najvišeg zakonodavnog organa države BiH, s posebnim osvrtom na obrazloženje pravnog osnova blokiranja rada ovog državnog organa vlasti.

Nakon rasprave, Dom naroda PSBiH usvojio je zaključak kojim poziva na hitno usaglašavanje izbornih modela na osnovu potpisanog Političkog sporazuma o prinicipima izmjena i dopunama Izbornog zakona BiH od 17. juna 2020.godine, kako bi se obezbijedilo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, te uklonili svi oblici utvrđenih nejednakosti i diskriminacija, a u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH broj U-23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava koje još čekaju svoje izvršenje.

Dom naroda pozvao je i sve političke aktere na stalni dijalog kako bi hitno ostvarili preduslove za redovno i nesmetano funkcionisanje, te ispunjavanje obaveza kako iz nadležnosti Savjeta ministara BiH tako i iz nadležnosti PSBiH.

Na usaglašavanje Kolegijumu Doma, radi nedostatka entitetske većine upućen je prijedlog zaključka Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH koji glasi:

„Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavno tijelo, niti ima pravo preuzimati nadležnosti PSBiH. CIK nije izabran i imenovan u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu Javnog konkursa u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH.“

Radi nedostatka entitetske većine, na usaglašavanje Kolegijumu Doma upućeni su sljedeći prijedlozi zaključaka Kluba srpskog naroda u Domu naroda PSBiH:

· „Razlog za nefunkcionisaje Doma naroda PSBiH je bespravna odluka visokog predstavnika Valentina Incka kojom je pokušao nametnuti izmjene i dopune

Krivičnog zakona BiH, što nije imao pravo. Ovlaštenje za nametanje zakona od strane visokog predstavnika, kao neizabranog stranca, ne postoji u Dejtonskom sporazumu i Aneksu 10. kao jedinom aneksu koji jasno određuje zadatke visokog predstavnika;

· Neophodno je da oni koji su kreirali poslјednju odluku Valentina Incka, istu i ponište. Savjet ministara BiH bi trebao u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili ”tragični sukob u regionu”, kako to definiše Dejtonski sporazum;

· Dom naroda PSBiH konstatuje da Ustavni sud BiH, izlazeći izvan svoje nadležnosti i suprotno ustavnom određenju da „BiH nastavlјa svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država, ali sa unutrašnjim sistemom izmijenjenim kako je ovim Ustavom predviđeno“, donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina. Ustav BiH u članu III 3. a) reguliše da “sve vladine funkcije i ovlaštenja koje u ovom Ustavu nisu izričito dodijelјene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima”;

· Dom naroda konstatuje da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu, niti nadležnost da reguliše vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi Sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta koji je u zajedničkom vlasništvu (kondominijum) Republike Srpske i Federacije BiH;

· Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske za razgovor i dijalog između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, te ih poziva na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima vezanim za budućnost Republike Srpske i Federacije BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad