Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini pozvala je državne delegate da hitno usvoje Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Ukoliko se to ne dogodi u skorom roku, BiH bi mogla završiti ponovo na sivoj listi Moneyala, što bi značilo nesagledive finansijske posljedice. Ovo je ujedno i jedan od uslova za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. No u kalendaru parlamentarnih aktivnosti, bar do ovog trenutka, nema zakazane sjednice Doma naroda.

Sjednica Doma naroda mora biti održana najkasnije do 16. februara. Razlog tome je što u istom periodu traje i procjena Komiteta Moneyvala o zahtijevanim standardima u ovoj oblasti. Ako procjena ne bude pozitivna, Bosni i Hercegovini slijedi najgori scenarij.

“Stavljanje na liste bi imalo političke, ekonomske i finansijske posljedice za BiH, te bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatnim komercijalnim aktivnostima, kao i javnim fiskalnim poslovima, a nadalje može odvratiti strana ulaganja i otežati međunarodno kretanje kapitala“, rečeno je iz Delegacija EU u BiH.

Ovo nije prvi put da Evropska unija poziva na usvajanje upravo ovog zakona, koji je prošao gotovo sve stepenice, i čeka se konačna riječ državnih delegata. Deklarativno, svi su za, no odugovlači se mjesecima. I sve se dešava u jeku mnogobrojnih posjeta evropskih zvaničnika koji pokušavaju bh. koalicionim strankama ukazati na važnost trenutka u kojem se država nalazi.

“Datum u martu, važno je zbog toga da Vlada poduzima dalje reformske napore kako bi se poslao signal da je politika zaista ozbiljna što se tiče pristupanja EU, mi vas želimo podržati u svemu tome, jer kada se ta tačka dostigne, kada počnu pregovori, tek tada počinje pravi posao, postoji 30 poglavlja i sve oblasti, od vladavine prava, do zaštite okoline, socijalna pitanja, sve se to provjerava i Vlada mora korak po korak da ostvaruje vidljivi napredak”, navela je Anna Luhrmann, njemačka ministrica Evrope i klime.

S obzirom na predstojeću sjednicu Evropskog vijeća, planiranu za 21. i 22. mart, na kojoj bi se trebalo odlučivati o otvaranju pregovora, lidere na odgovornost i političku zrelost poziva i slovenska predsjednica. Ova članica EU čvrsto vjeruje kako Bosna i Hercegovina mora biti dio te porodice. Vremena za političke igre više nema.

“Više puta sam rekla da EU mora preuzeti dio svoje odgovornosti, zbog presporog procesa približavanja država iz Zapadnog Balkana. Dakle, svako mora pogledati gdje možemo ostvariti napredak, i ubrzati proces. Ovo je zadnji trenutak, ovoga smo svjesni i mi u EU, a znam da ste i vi u BiH svjesni toga. Naime, evropski izbori će sigurno promijeniti politički prostor unutar EU, činjenica je da će struktrua Evropskog parlamenta biti mnogo drugačija. Također, i Evropska komisija će biti drugačija”, rekla je Nataša Pirc Musar, predsjednica Slovenije.

Politička trgovina

Kako bi dala vjetar u leđa, Bosnu i Hercegovinu nedavno je posjetila ponovo i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Tada je povela i premijera Nizozemske, zemlje koja je otvoreni protivnik proširenja. No, izgleda da Mark Rutte tada nije ostao uvjeren u dovoljan nivo reformi kako bi se otvorili pregovori.

“Ako pogledamo sadašnje stanje, mislim da moramo biti iskreni i reći da je još puno posla ostalo za Bosnu i Hercegovinu prije nego što Bosna i Hercegovina postigne potrebni stepen ispunjenosti uslova za dalje korake. Dakle, potreban mi je suštinski napredak po sad već poznatom popisu 14 ključnih prioriteta prije nego što dođemo do naredne faze, odnosno faze otvaranja pregovora“, kazao je nedavno Mark Rutte, nizozemski premijer.

A od trenutka posjete von der Leyen, članovi državne koalicije su održali par sastanaka. Iz njihovih izjava moglo se čuti kako će traženi reformski zakoni biti usvojeni na vrijeme, no mogla se naslutiti i politička trgovina. Činjenica je da, kada je riječ o usvajanju zakona o sukobu interesa, o sudovima, ili već spomenutog zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, institucionalno se stvari nisu pomjerili još s mrtve tačke.