Zeleni koridori za Zapadni Balkan su projekat koji je započet kao odgovor na probleme nastale u periodu corona virusa a u međuvremenu se pokazao kao jedan od najrelevantnijih za biznis na Zapadnom Balkanu i ubrzanje procesa robne razmjene. Prema podacima Transportne zajednice i CEFTA, Zeleni koridori su zemljama Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo) uštedjeli 20 godina čekanja na graničnim prelazima te dodatno unaprijedili robnu razmjenu, kako između zemalja Zapadnog Balkana tako i prema EU.

“Prema informacijama iz CEFTA-e, ušteđeno je vrijeme na graničnim prelazima. Procjena je da je unutar Zapadnog Balkana 20 godina ušteđenog vremena čekanja na granicama. Dakle, ovo je samo prvi snimak stanja. Ali možete zamisliti koliko ima još prostora. Svi znamo da kada prelazimo granice u regionu da su vremena čekanja, posebno za kamione, i dalje značajna. Dakle, ima još mnogo posla. Ali već prvi rezultati su vrlo, vrlo ohrabrujući”, kaže direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek.

Konkretno, skraćenje čekanja na regionalnim graničnim prelazima u periodu 2022. i 2023. godine, prema podacima CEFTA, je oko 7 minuta po kamionu.

“Kao rezultat inicijative Zelenih traka počeli smo prikupljati podatke o vremenu čekanja od početka 2022. godine, a prikupljeni podaci služe kao osnova za buduće analize. Prosječno vrijeme čekanja na svim prelazima unutar CEFTA-e u 2023. godine bilo je 86 minuta, što je 7 minuta manje po kamionu nego u 2022. godini. Imajući u vidu ukupan broj prelaza kamiona u cijeloj CEFTA-i tokom 2023. godine, to čini ukupno smanjenje čekanja od nešto manje od 20 godina za cijelu CEFTU i za sve prevoznike. Zeleni koridori su instrument za olakšavanje trgovine kroz: skraćivanje vremena čekanja, ubrzanje kretanja robe, produbljivanje carinske saradnje, poboljšanje koordinacije rada agencija na prelazima, poboljšanje upravljanja rizicima, poboljšanje poslovnog okruženja, povećanje transparentnosti, smanjenje troškova trgovine i osiguranje kontinuiranog lanca snabdjevanja“, pojašnjava Edna Karadža, CEFTA SEED+ projekt menadžer.

Pozitivni rezultati ovog projekta doveli su i do proširenja obima proizvoda koji se tretiraju kroz ovaj projekat te će dobiti dodatni prioritet pogotovo zbog činjenice da je EU glavni trgovinski partner CEFTA regiona.

“Unutar CEFTA, mi smo od početka ove godine lijekove, medicinsku opremu i robu osnovne potrošnje, koja je u vrijeme pandemije bila odabrana za prioritetni prelaz, zamijenili sa lako kvarljivom robom (poput lako kvarljivog svježeg voća i povrća, nekih živih životinja, mlijeka, mesa I sl.) tako da će sada ova roba imati prioritet prelaza. Takođe, s obzirom da mjerimo vremena čekanja i procesiranja robe na ulasku iz jedne CEFTA strane u drugu, zajedno sa CEFTA stranama identificiramo i razloge dužih vremena čekanja na prelazima unutra CEFTA kako bismo pomogli odgovornima sa donošenjem pravih odluka s ciljem skraćenja dužih vremena čekanja”, kaže Karadža.

Za dodatnu povezanost kroz region Balkana, koji će biti od koristi i zelenim koridorima, će se pobrinuti koridori koji povezuju EU i region kroz nekoliko različitih smjerova.

“Evropska unija je prilikom uspostavljanja tzv. transportnog koridora Zapadni Balkan-istočni Mediteran po prvi put uspostavila koridor koji ide iz Austrije, povezuje se preko Italije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, cijelog Zapadnog Balkana, uključujući, naravno, Bosnu i Hercegovinu, te zatim u Grčku, Bugarsku i pomorsku vezu sa Kiprom. Ovo je u fazi planiranja, integrišući čitav region u Evropsku uniju. Ovdje bih posebno istaknuo koridor koji povezuje sjever i jug. To je Koridor X, koji povezuje Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju, pa Sjevernu Makedoniju, Grčku, pa ostale dijelove sa Bugarskom. Postoji i Koridor VIII, koji povezuje Crno more preko Bugarske, Sjeverne Makedonije, a zatim Albanije sa Jadranom, to je ovaj koridor od zapada prema sjeveru. Zatim, naravno, Koridor Vc ide kroz Hrvatsku, cijelu Bosnu i Hercegovinu i opet do luke Ploče u Hrvatskoj”, kazao je Zakonjšek.

Veliki napredak u ovoj oblasti bi se trebao desiti i kroz usvajanje novih standarda, ali i praksi po pitanju fitosanitarnih standarda, a na ovome CEFTA radi u nekoliko oblasti keoz digitalne inicijative.

“Govoreći o konkretnim rezultatima ove digitalne inicijative najveće smanjenje vremena čekanja u 2023. u poređenju sa 2022. bilo je kod robe praćene fitosanitarnim certifikatom – smanjenje od 19%, što je rezultat i elektronske razmjene fitosanitarnih certifikata koji smo uveli krajem 2022. godine kroz SEED. Na primjer, Bosna i Hercegovina (sve inspekcije) zajedno sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, trenutno testira i razmjenu fitosanitarnih certifikata sa cijelim svijetom, preko SEED platforme. Krajem prošle godine, uspostavili smo bazu podataka ovlaštenih ekonomskih operatera CEFTA (CEFTA AEOS-a) koja će pomoći u olakšavanju kretanja CEFTA ovlaštenih ekonomskih operatera kroz CEFTA. Takođe, uspostavili smo i bazu podataka o nesigurnim i neusklađenim proizvodima otkrivenim na CEFTA tržištu kako bi se olakšala prevencija trgovine takvim proizvodima i zaštitili potrošači u CEFTA. CEFTA strane su aktivno doprinosile implementaciji SEED-a. Oni su zapravo glavni pokretači promjena i svjesni su da je digitalizacija, zajedno sa SEED-om, ključna za ubrzanje protoka roba i usluga”, kazala je Karadža.

I CEFTA i Transportna zajednica najavljuju dodatne investicije, ali i ideje u cilju dodatnog unaprijeđenja poslovanja u regionu Zapadnog Balkana te jačanje saradnje sa Evropskom unijom pogotovo po pitanju usvajanja evropskih standarda i regulativa.