Kiauta za N1: Srednja klasa nestaje, nivo nasilja u Francuskoj raste iz godine u godinu

Kiauta živi u Chambéryju, gradu koji je, kako kaže, približno veličine Mostara, a u kojem su tokom posljednjih protesta zabilježeni i neredi i pljačke.

"Za 30 godina u Francuskoj ovo nisam vidio"

Kiauta kaže da su protesti u Francuskoj uobičajena pojava, ali da je posljednji talas nezadovoljstva poprimio drugačije razmjere.

"I u Chambéryju su bili neredi. Prvo protesti, a onda i neredi. Prvi put sam vidio da su bile i pljačke robnih kuća i butika u centru grada. To je nešto novo što u posljednjih 30 godina, koliko živim u Francuskoj, nikada nisam vidio", kaže Kiauta.

Podsjeća da je Francuska poznata kao zemlja u kojoj građani mnogo lakše izlaze na ulice nego u nekim drugim državama.

"Često su promjene koje su utjecale čak i na svijet polazile iz Francuske, tako da je to nešto u njihovoj kulturi – protestovati. Ali ovo je sada, mislim, otišlo na nivo koji do sada nisam mogao vidjeti", ističe.

Ipak, uprkos snimcima nasilja i pljački koji dolaze iz francuskih gradova, Kiauta kaže da se lično osjeća sigurno.

"Nekoliko stotina metara dalje ljudi sjede u kafićima"

Živi u centru Chambéryja, svega nekoliko stotina metara od mjesta na kojima su se odvijali protesti i neredi.

"Apsolutno se osjećam sigurno. Protesti i neredi dešavali su se bukvalno nekoliko stotina metara od mene. Obično se sve dešava u jednoj ili dvije ulice u kojima su demonstranti, a oko toga se život nastavlja normalno", kaže Kiauta.

Opisao je kako je tokom nereda izašao iz kuće i u paralelnim ulicama zatekao potpuno drugačiju sliku.

"Ljudi su bili u kafićima, pili kafu i živjeli normalan život, dok su se nekoliko stotina metara dalje dešavale nemile scene koje ne želimo vidjeti nigdje", dodaje.

Slična iskustva imao je, kaže, i tokom ranijih protesta u Parizu.

"Život se nastavlja. Osim u ulicama u kojima su demonstranti i policija i u kojima se pojave elementi koji žele legitimne demonstracije pretvoriti u nasilje", pojašnjava Kiauta.

Iako su neredi zasad lokalizirani, Kiauta primjećuje da se proširuju i na sve veći broj gradova.

"Ono što ja vidim jeste da se nivo nasilja povećava iz godine u godinu. Svaki put kada se dese ovakvi protesti s nasiljem, nivo nasilja je sve veći i veći, tako da ne znam u kojem to pravcu ide", upozorava.

"Migranti nisu uzrok ovih nereda"

Govoreći o pokušajima da se odgovornost za nerede pripiše migrantima, Kiauta je kategoričan.

"Migranti nisu tu uzrok. Ljudi koji su došli u Francusku, a nisu rođeni u Francuskoj, to su migranti. Ja sam migrant i danas jer sam došao u Francusku", kaže Kiauta.

Prema njegovoj procjeni, među učesnicima nereda moglo je biti pojedinačnih slučajeva migranata, ali tvrdi da se ne može govoriti o njima kao uzroku protesta.

Podsjeća da su protesti počeli među srednjoškolcima, nakon čega su se pridružili poljoprivrednici, sindikati i drugi nezadovoljni građani.

"Tu ima više kriza. Imamo krizu životnog standarda u Francuskoj, koji je sve lošiji, političku krizu i krizu povjerenja u političare koja traje možda čak nekoliko decenija. Ima tu i drugih kriza, poput krize identiteta", smatra.

Posebno je naglasio da se potomci ljudi koji su se doselili u Francusku prije više generacija ne mogu nazivati migrantima.

"To je već treća ili četvrta generacija imigracije. To su djeca koja su rođena u Francuskoj, njihovi očevi i majke rođeni su u Francuskoj, a nekada čak i djedovi. Mladi su, bez obzira na porijeklo i status, posljednjih sedmica bili na ulicama širom Francuske", ističe Kiauta.

"Srednja klasa nestaje"

Iz perspektive poduzetnika, Kiauta posebno upozorava na posljedice nereda za ljude koji godinama grade svoje poslove.

"Vidjeli smo vlasnike butika i radnji koji su pokušavali čak i svojim tijelima zaštititi svoje radnje. Neki su dobili udarce, neki su kamenovani, a ono što su stvarali cijeli život u jednom danu je nestalo. To je grozno i s poduzetničkog i s ljudskog stanovišta", kaže Kiauta.

Međutim, iza nezadovoljstva vidi znatno dublji problem.

"Francuska je jako podijeljena država. Klasne razlike su sve veće. Ta neka srednja klasa nestaje i povećava se broj ljudi koji žive ispod nivoa koji se u Francuskoj smatra siromaštvom", upozorava.

Prema njegovim riječima, različite grupe imaju različite razloge za nezadovoljstvo.

Mladi imaju svoje zahtjeve, poljoprivrednike posebno pogađaju cijene goriva, dok veliki broj građana sve teže podnosi rast troškova života.

"Mnogi Francuzi jedva sastavljaju kraj s krajem", ističe Kiauta.

Političke podjele sve vidljivije

Kiauta kaže da se duboka podijeljenost francuskog društva osjeti i u javnim debatama.

"Meni je najžalosnije što više niko ne pokušava razumjeti drugu stranu. Svako drži svoju stranu istine, a ja ne volim reći da je sve crno ili bijelo. Obično je sve nekako sivo. Svi su u pravu i svi su krivi u ovoj situaciji", dodaje.

Prema njegovoj ocjeni, aktuelna dešavanja već postaju dio političke borbe, a nezadovoljni birači sve češće se okreću opcijama izvan političkog centra.

Kiauta opisuje centralni politički blok oko Emmanuela Macrona, uz umjerenu ljevicu i umjerenu desnicu, dok navodi da se dio nezadovoljnih birača okreće Rassemblement Nationalu Marine Le Pen, a dio ljevici Jean-Luca Mélenchona.

"Oni se okreću ekstremima. Protestni glas često ide desnici, dok se oni koji su nezadovoljni socijalnom situacijom i vide da se socijalne prilike u Francuskoj pogoršavaju više okreću Mélenchonu. Podjela je tu", smatra.

Javni dug jedan od najvećih problema

Kiauta smatra da će svakoj budućoj vlasti biti izuzetno teško mijenjati francuski društveni i ekonomski model.

Prema njegovim riječima, javni dug Francuske doseže oko 3.500 milijardi eura, dok je godišnji budžetski deficit oko 150 milijardi eura.

"Francuska definitivno nema para da pokriva socijalne izdatke i to se osjeti", kaže Kiauta.

Kaže da problem nije nužno u tome što su sva socijalna davanja smanjena, već u činjenici da su troškovi života porasli.

"Životni standard je slabiji, cijene su sve veće i ono što je država ranije davala više nije dovoljno da bi ljudi koji su na socijali živjeli nekako normalno", pojašnjava.

Javni dug, prema njegovoj ocjeni, predstavlja jedan od najvećih ekonomskih rizika.

"Javni dug će biti sve teže i teže vraćati. To degradira ocjenu Francuske kod investitora i Francuska će morati još više stegnuti pojas, a to je danas neprihvatljivo jer svi traže da im se pomogne", upozorava Kiauta.

Kiauta smatra da upravo zbog toga društvene tenzije neće brzo nestati.

"Ono što predstoji, prema nekim ekonomistima, moglo bi biti čak i gore nego ovo danas. Možemo očekivati još jače javne nemire u narednim mjesecima", kaže Kiauta.

"To nisu migranti, to su Francuzi"

Govoreći o francuskom društvu i stanovnicima čije porodice imaju korijene izvan Francuske, Kiauta se ponovo usprotivio njihovom označavanju migrantima.

"To nisu migranti, to su Francuzi", poručuje Kiauta.

Kao primjer naveo je i francusku fudbalsku reprezentaciju.

"U francuskoj reprezentaciji, mislim, svi su rođeni u Francuskoj. To nisu migranti, to su Francuzi", kaže.

Podsjetio je i na vlastito iskustvo dolaska u Francusku tokom rata u Bosni i Hercegovini.

"Mi smo došli kao izbjeglice u Francusku za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Francuska je otvorena zemlja koja je uvijek prihvatala ljude svih nacija i narodnosti", rekao je Kiauta.

Kroz različite periode, kaže, u Francusku su dolazili Italijani, Poljaci, Portugalci, Španci, kao i stanovnici Magreba i sjeverne Afrike.

"To je realnost koju mnogi ne žele prihvatiti – Francuska je zemlja svih naroda i narodnosti. Mislim, nema ovdje narodnosti, svi smo mi Francuzi", ističe.

Istovremeno, smatra da porijeklo ne smije biti izgovor ni za one koji počine nasilje ili krivična djela.

"Želio bih da se razdvoje oni koji razbijaju i kradu, bez obzira na to jesu li migrantskog porijekla. Krađa ima na svim nivoima", dodaje Kiauta.

"Francuska je i dalje jaka zemlja"

Kiauta smatra da je jedna od zamjerki vlastima nedovoljno odlučna reakcija prema ljudima koji pale, razbijaju i kradu.

"Ljudi koji rade i privređuju žele da bude manje popustljivosti i da se zakon primjenjuje na one koji ruše, pale i kradu", kaže Kiauta.

Istovremeno upozorava da će političkom centru biti veoma teško pronaći odgovor na probleme koji su se godinama gomilali.

"Ko god dođe, bit će teško voditi Francusku", smatra.

Ipak, naglasio je da slika koju ostatak svijeta vidi kroz snimke nereda ne predstavlja cijelu Francusku.

"Kada gledate sa strane, to možda izgleda impresivno, ali Francuska je i dalje jaka zemlja, napredna i u mnogim stvarima lider, pa i u tehnologijama", ističe Kiauta.

Njegova procjena je da zemlju čeka težak period, ali ne smatra da je riječ o ekonomskom slomu.

"Ne plašim se za Francusku ekonomski, ali definitivno ne idu bolji dani. Idu još malo gori dani, ali Francuska je i dalje zemlja koja je na jednom solidnom nivou", zaključuje Željko Kiauta.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad