Profesor gitare Predrag Stanković iz Tuzle uhapšen je zbog sumnji za višegodišnje seksualno zlostavljanje djece. O zlostavljanju su progovorila dvojica njegovih bivših učenika i žrtve. Čeka se odluka suda o jednomjesečnom pritvoru, a istraga se nastavlja. Novi slučaj ponovo je aktuelizirao pitanje visine kazni, mogućnosti otkupa kazne do godinu dana što često obeshrabljuje žrtve u prijavi ovakvih djela. Stručnjaci, među kojima je i sociolog Vladimir Vasić smatra da je paradoksalno to što živimo u društvu u kojem je veća sramota biti žrtva, a ne nasilnik.

Predrag Stanković, profesor gitare iz Tuzle, osumnjičen je da je nad dvojicom maloljetnika vršio bludne radnje. Osobe koje su u tom periodu bile maloljetne slučaj su prijavile krajem novembra. Ispitani su, a nakon toga je Stanković priveden, ispitan te je održano ročište pred Kantonalnim sudom u Tuzli o određivanju jednomjesečnog privora.

“Ono što možemo reći je da je ova osoba osumnjičena za krivična djela spolne slobode i morala i da je koristio svoj položaj profesora i odnos u kojem su se osjećale osobe u podređenosti u odnosu na njega kao profesora”, naveo je Admir Arnautović, glasnogovornik Tužilaštva Tuzlanskog kantona.

Predložen pritvor za profesora osumnjičenog za seksualno zlostavljane djece

Stanković je od ‘73. obučavao preko hiljadu učenika. Radio u Domu mladih, Osnovnoj muzičkoj školi, ali i osvajao brojne nagrade. Zbog višedecenijskog rada sa djecom u narednom periodu provjeravat će se da li je žrtava bilo više. Za sada u sklopu istrage pretraženi su Stankovićevi objekti, oduzet mobitel i druga tehnologija.

“Ono što slijedi u narednom periodu jeste nastavak istrage i u odnosu na ove radnje koje su trenutno dokumentovane, ali i u odnosu na to da li je u proteklom periodu bilo još žrtava ili još oštećenih osoba od strane istog osumnjičenog lica i za ista ili istovrsna krivična djela”, dodao je Arnautović.

Tužilaštvo TK objavilo detalje o profesoru gitare: Oštećene dvije muške osobe

Javnost opet uznemirena nakon slučaja glumca Moamera Kasumovića. Pitaju se koliko je ovakvih neprijavljenih slučajeva, a struka svjesna da žrtve strahuju od odnosa javnosti ukoliko ovakva djela prijave. Zato smatraju da je najbitnije ohrabrenje žrtava te omogućavanje psihološke zaštite.

“Mi još živimo u društvu, krećemo se tim krugovima gdje je veća sramota, što je paradoksalno i zabrinjavajuće, da se ja deklarišem kao žrtva nego da se deklarišem kao nasilnik”, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Uhapšen tuzlanski profesor gitare: Osumnjičen za seksualno zlostavljanje učenika

“Niko ne treba da osjeća bilo kakvu grižnju savjest niti krivicu za nešto što nije bilo do njega i njegov izbor, a neko drugi je učinio neko djelo nad njim”, istakla je sociologinja Smiljana Vovna.

Ponovo je osoba bliska djeci, ugledna u društvu osumnjičena za seksualno uznemiravanje. Što, izgledno, nije rijedak slučaj.

“Najveći broj, nažalost, jeste da žrtva budu djeca ili u nekom školskom periodu ili u nekim produženim boravcima, nažalost, od osoba koje bi trebale da ih po automatizmu štite. Računa na to da je žrtva sama po sebi ranjiva, da je žrtva dijete, da računa na tu neku manipulativnu stranu žrtve, da se žrtvi odnosno djetetu neće uzeti za ozbiljno možda ta neka izjava”, naglasio je Vasić.

Kaznena politika kaže podstrek je nasilnicima. Male kazne i mogućnost otkupa konstantna su tema. Podsjećamo na slučaj glumca Moamera Kasumovića, ali i profesora tjelesnog odgoja u školi na Grbavici koji su sa 36.500 KM kupili slobodu. Najave izmjena Krivičnog zakona na federalnom nivou jedina su konstanta godinama.

Zasad jedino Registri, tajni i trajni, na snazi u oba entiteta. Nakon novog slučaja zastupnica Kenela Zuko ponovo traži iz minstarstva pravde pojašnjenja kada će izmjene biti upućene, no odgovora od ministra Vedrana Škobića nije dobila ni zastupnica ni mi. Zato u državnom parlamentu u prvom čitanju izmjene usvojene.

“Mišljenja sam da se na ovaj način ne ostvaruje ni specijalna ni generalna prevencija koja je predviđena krivičnoprocesnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine a posebno ne postoji nikakav model zaštite ili bilo kakve satisfakcije koju zaslužuju žrtve”, rekao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH i predlagač izmjena.

Ako budu usvojene i u drugom čitanju ponovo će, nakon što je 2015. godine ukinuta mogućnost, sud moći da ne odobri otkup kazne osuđenom na do godinu dana ukoliko je riječ o određenim djelima, među kojima su i bludne radne nad maloljetnikom. Čekaju se svakako i entitetske izmjene, kako barem kaznena politika ne bi bila obeshrabrujuća za žrtve.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje