On zna šta može iskoristiti
Zloslutni znakovi na Balkanu: Dodikova "jedinstvena prilika" u globalnom haosu

Dok se međunarodni poredak suočava s najdubljom krizom od kraja Hladnog rata, Balkan bi ponovo mogao postati jedno od ključnih žarišta geopolitičkih napetosti, upozorava Harrison Griffiths, politički komentator povezan s londonskim think-tankom Institute of Economic Affairs. U svojoj analizi, Griffiths tvrdi da kombinacija globalnog rivalstva, slabljenja zapadnog liderstva i unutrašnjih političkih slabosti Bosne i Hercegovine stvara opasan prostor za destabilizaciju regiona.
“Ovaj haotični period globalnih događaja ima potencijal proizvesti mnogo bijede i razaranja prije nego što se okonča. Dok srednje i male sile nastoje uskladiti svoje vanjske politike s novim okolnostima, potencijalna žarišta pojavljuju se širom svijeta”, piše Griffiths za portal The Critic.
Prema njegovoj ocjeni, Balkan se ponovo nalazi u centru šire geopolitičke borbe, u kojoj globalne sile redefinišu svoje sfere utjecaja, dok lokalni politički akteri nastoje iskoristiti promijenjene okolnosti.
Dodikove zna šta može iskoristiti
Griffiths posebno izdvaja nedavne posjete bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama, koje tumači kao pokušaj međunarodne legitimacije dugogodišnje politike osporavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
“Tamo je, pred moćnom i naklonjenom publikom, proglasio da je došlo vrijeme da se prizna pravo bosanskih Srba na punu samoodređenost. Za Dodika to znači ukidanje Dejtonskog sporazuma, koji je od 1995. temelj krhkog mira u Bosni”.
Griffiths ističe da je ono što je Dodikovo putovanje učinilo značajnim bila politička podrška koju je dobio od članova vladajuće koalicije u Izraelu, koji su čak postavili zastavu Republike Srpske iza Dodika, umjesto zastave suverene države Bosne i Hercegovine.
On primjećuje da sve ovo ima i geostratešku komponentu.
"Dodik razumije da se historijske simpatije Izraela prema Srbima mogu iskoristiti, s obzirom na to koliko se izraelska vlada udaljila od liberalno-demokratskog Zapada nakon napada Hamasa i rata koji je uslijedio. Republika Srpska i sama Srbija također su integralni dio ruske strategije u Evropi. Obje srpske vlade sumnjičave su prema Zapadu, sve autoritarnije, i, za razliku od Rusiji naklonjenih država poput Mađarske i Slovačke, nisu članice Evropske unije ni NATO-a".
Međutim, Dodikova publika nije samo vanjska:
"On razumije da je podsticanje nacionalizma i obnovljenog secesionizma među bosanskim Hrvatima ključno za njegove napore da se otcijepi", navodi on.
Griffiths također upozorava da unutrašnje slabosti BiH predstavljaju ključni faktor rizika, posebno u kontekstu promjenjivih globalnih odnosa moći. On objašnjava da se zemlja održava zahvaljujući krhkim institucijama i implicitnoj prijetnji NATO intervencije kako bi se spriječili pokušaji njihovog podrivanja.
"Period konkurencije velikih sila i hladnog realizma mogao bi biti jedinstvena prilika za srpske i hrvatske političare da ostvare san o raspadu BiH", upozorava on.
Regionalne tenzije dodatno pogoršavaju sigurnosnu sliku
Osim Bosne i Hercegovine, Griffiths ukazuje na širi obrazac političkih tenzija u regionu, uključujući unutrašnju političku krizu u Srbiji, pogoršane odnose između Srbije i Crne Gore, kao i rast nacionalističke retorike u Hrvatskoj i BiH.
On navopdi da vlada Aleksandra Vučića u Srbiji i dalje opstaje uprkos masovnim protestima protiv korupcije i autoritarizma, pokrenutim nakon tragičnog urušavanja nadstrešnice u izgradnji na novoj autobuskoj stanici u Novom Sadu, drugom najvećem gradu Srbije, u decembru 2024. Početkom februara, parlament Srbije usvojio je pravosudne reforme za koje kritičari tvrde da slabe borbu protiv korupcije i mehanizme kontrole Vučićeve vlasti.
"Čini se da je to posljednji čavao u kovčegu dugotrajnog i osuđenog pokušaja Srbije da se pridruži Evropskoj uniji pod Vučićevim vodstvom".
Također smatra da je Srbija "odlučna da potkopa put Crne Gore ka članstvu u EU", te navodi također spor između Srbije i Hrvatske zbog toga što je hrvatska rukometna reprezentacija nedavni uspjeh proslavila s nacionalističkim pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.
"Uprkos protivljenju stanovnika i lokalne vlasti Zagreba, čini se da je hrvatska država pomogla organizaciju tog koncerta. Thompson je potom održao još jedan koncert u gradu Širokom Brijegu u zapadnoj BiH, gdje većinu čine Hrvati. Taj koncert bio je ispunjen pozdravima i uzvicima povezanim s ustašama, hrvatskom fašističkom grupom odgovornom za genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata".
Griffiths navodi da ovo možda izgleda kao niz manjih diplomatskih incidenata, ali ističe da se oni uklapaju u širi obrazac.
"Dok Dodik osjeća jedinstvenu priliku da unaprijedi svoj san o razgradnji Bosne i Hercegovine, svaka granica koju pomjeri dodatno će eskalirati regionalne tenzije. Svaki novi izraz hrvatskog nacionalizma produbljuje (ne u potpunosti nerazuman) osjećaj među mnogim Srbima da je Hrvatska prošla relativno blago u odnosu na svoje zločine i nacionalizam iz 1940-ih i 1990-ih, dok su Srbi bili demonizirani zbog svojih. Svaka sitna optužba protiv Crne Gore dodatno udaljava Srbiju od Evrope i potvrđuje njen status slabe tačke u evropskom dvorištu".
Na kraju on navodi da ništa od ovoga ne znači da je dramatična eskalacija neizbježna, ali upozorava: "Kako će svaki historičar Balkana potvrditi, stvari u regionu obično izgledaju stabilno - sve dok odjednom više nisu. Ako se slabost političkog sistema Bosne i Hercegovine pokaže kao katalizator i žarište eskalacije, posljedice bi mogle biti ozbiljne. Ključno je da međunarodna zajednica ne skrene pogled s ovog pitanja".
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare