U Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine postavljeni su temelji današnje Bosne i Hercegovine, suverene države s jednakim pravima svih njenih građana. Historijski zaključak glasio je: "BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska". Godinama koje su uslijedile svladala je sve prepreke, i sad je na putu da postane članica EU i NATO-a.

Postojala je stotinama godina ranije. Bila je banovina, kraljevina. Važan prostor velikih imperija. A onda i sama postala Republika. Sve je počelo u Mrkonjić Gradu prije 79 godina prvim zasjedanjem ZAVNOBIH-a. I odlukom i Muslimana, i Srba, i Hrvata o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, zemlje ravnopravnih naroda.

“U najvećem jedinstvu je donesena ta odluka. Svaki delegat na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a izjašnjavao se o Rezoluciji pojedinačno kad se glasalo o njoj. I to je rezultat jedinstva postignutog u ustanku i Narodnooslobodilačkoj borbi. Na osnovu rezultata Narodnooslobodilačke borbe uspostavljena je demokratska, slobodna, federalna jedinica Bosna i Herceogovina”, rekao je Mirko Pejanović, nekadašnji član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine..

Datum 25. novembar 1943. temeljna je identitetska odrednica BiH. Narodi su tada pokazali zrelost, pa i hrabrost da kroz narodnooslobodilački pokret ostvare sebe, i uvjere široke narodne mase da je borba za Republiku ono u čemu moraju učestvovati, ukoliko žele biti tvorci historije. A uslijedila je burna historija. Historija borbe za te ideale. Koja i danas traje.

“Na političkoj sceni još su uvijek zadržane te politike koje su i 90ih godina nastojale da BiH ne bude, odnosno da ona bude podjeljena, i ne prihvataju koncept ujedinjene BiH i građanske BiH”, naveo je Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH.

“Neka jedinstvena struktura, jedinstveni pokret za BiH u kojoj bi svi narodi jednostavno odlučili da nezavisno od toga da li pripadaju Srbima, Hrvatima, Bošnjacima da su neopredijeljeni, da oni budu tvorci koji će formirati BiH onakvu kakva je ona zamišljena 1943. godine”, predložio je Bakir Nakaš, predsjednik SUBNOR-a.

Idealima kakvi su vladali te 1943. u BiH među narodima, treba se i mora posebno težiti danas, kažu građani. Iako ga dočekuju u nikad težoj ekonomskoj i dosta teškoj političkoj situaciji, slaviti je, kažu teško, ali ipak neophodno.

“Trebamo kako da ne”, “Trebamo”, “Šta za vas znači taj 25. novembar? Pa borio sam se za to”, “Pa dan novoga vremena, novog našeg postojanja kao Bosne”, “Neka nam je sretno”, kazale su nam Sarajlije o Danu državnosti.

Generacija iz 1943. godine nije odustala. Ni tada, kada je fašizam praktično cvijetao u Evropi. Nisu odustale ni generacije poslije, u najtežem periodu za BiH, u vrijeme agresije. A neće, i ne smiju ni generacije koje dolaze, kažu nam sagovornici, jer, pitanje opstanka BiH pitanje je opstanka svih njenih građana.