Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić oglasio se danas povodom stupanja na snagu Izbornog zakona RS, nazvavši zakon direktnim udarom na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hecregovine. S tim u vezi, Zvizdić je predao Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona RS sa prijedlogom privremene mjere. Upozorio je i na "namjeru i kontekst" usvajanja Izbornog zakona RS.

“Od danas je službeno na snazi novi Izborni zakon entiteta RS kojim se direktno oduzimaju nadležnosti državne Centralne izborne komisije i kojim se na antiustavan način reguliše materija koja je već propisana državnim Izbornim zakonom čime se želi stvoriti paralelni pravni poredak. Smatram da je to direktni udar na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine jer je jedinstveni izborni sistem izraz jedinstvene države“, naglasio je Zvizdić.

Ističe kako se ovim zakom direktno krše odredbe Ustava Bosne i Hercegovine koje regulišu demokratska načela, sistem vladavine prava i odredbe Ustava Bosne i Hercegovine “koje govore o obavezi entiteta da se podvrgavaju propisima Bosne i Hercegovine i odlukama institucija Bosne i Hercegovine”.

“Ranija praksa Ustavnog suda BiH u istim ili sličnim predmetima jasno pokazuje da je riječ o neustavnom zakonu, i to je vrlo detaljno argumentirano u zahtjevu za ocjenu ustavnosti“, dodao je Zvizdić.

Isto tako, naglašava, potrebno je pored samog teksta spornog Zakona imati u vidu namjeru i kontekst usvajanja Izbornog zakona RS.

“Naime, usvajanje Zakona uslijedilo je nakon što je Visoki predstavnik donio izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojim se jača integritet izbornog procesa u BiH, nakon čega su vlasti u bh. entitetu RS odmah pristupile izradi novog Izbornog zakona RS kojim namjeravaju razvlastiti državnu izbornu komisiju i regulisati – onako kako to odgovara vladajućoj koaliciji u entitetu RS – sva pitanja izbornog procesa“, podvukao je Zvizdić.

Podsjeća da su sva pitanja izbornog procesa već regulisana državnim izbornim zakonom: rad organa za sprovođenje izbora, birački spiskovi, ovjera i kandidovanje za izbore, sprovođenje izbora, zaštita izbornog prava, pravila ponašanja u izbornoj kampanji, finansiranje izborne kampanje, mediji u izbornoj kampanji i izborni posmatrači itd.

“Dakle, namjera i akt su antiustavni jer se želi na entitetskom nivou kontrolisati kompletan izborni proces, što ni u kojem slučaju ne može garantovati fer, demokratske i poštene izbore. Istovremeno, jedna od najopasnijih intencija koja se želi postići primjenom novousvojenog Izbornog zakona RS je jasna, i to je više puta jasno navedeno u izjavama ključnih političkih predstavnika i donosioca odluka u RS, a to je ‘da prestaju da važe prava da Centralna izborna komisija BiH u Republici Srpskoj sprovodi izbore i da će Republika Srpska sve naredne izbore sprovoditi po svom zakonu’. To je, dakle, namjera zakonodavca koju će Ustavni sud BiH sasvim sigurno morati cijeniti i prilikom donošenja odluke o privremenoj mjeri, jer se odmah po završetku lokalnih izbora u oktobru ove godine planira početi sa pripremom za sprovođenje opštih izbora samo na teritoriji RS“, naglasio je.

Upozorava kako je suština njegove tvrdnje i argumentacije da se radi o “paralelnom pravnom poretku na teritoriji jedinstvene države, što ima čak i elemente napada na ustavni poredak BiH”.

“Zbog svega navedenog mislim da je očigledno da se radi o neustavnom Zakonu koji i po svom sadržaju i po namjeri koja se želi postići predstavlja kršenje principa vladavine prava i principa poštovanja hijerarhije pravnih normi, jer država ne može ostvarivati svoje funkcije ako niži nivoi vlasti zadiru u državna pitanja i regulišu ih na način kako žele, ne poštujući državne propise. Štetnost primjene spornog Izbornog zakona RS potvrdile su i mnoge državne i međunarodne institucije i organizacije, kao što su Centralna izborna komisija BiH, Ured visokog predstavnika, Vijeće za implementaciju mira u BiH, ambasada SAD-a u BiH, OSCE i delegacija EU u Bosni i Hercegovini“, zaključio je Zvizdić.

“Osporavanje ustavno-pravnog poretka”

Narodna skupština entiteta RS je na 13. posebnoj sjednici u aprilu usvojila Izborni zakon RS – prijedlog narodnih poslanika. Za izborni zakon je glasao 51 poslanik, 11 je bilo protiv, a četiri uzdržana.

Podsjećamo, kada je predsjednik RS Milorad Dodik najavio donošenje izbornog zakona RS iz OHR-a je poručeno da “osporavanje ustavno-pravnog poretka i demokratije ima posljedice”.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini je oštro reagovala i navela kako su SAD “spremne odgovoriti na antidejtonske i neustavne postupke domaćih aktera, te da će podržati postupke visokog predstavnika s istim ciljem”.