Najtoplijeg dana jula ekipa N1 Slovenija krenula je sa infracrvenom kamerom u ranim popodnevnim satima u lov na žarišta u centru Ljubljane. Još jednom su se uvjerili koliko je bitna hladovina drveća i zelenih površina, koje znatno ublažavaju pregrijavanje. Ali, također su iskusili zašto crna odeća nije najbolji izbor tokom toplotnog talasa.
Ekipa slovenačke N1 prošetala je vrelim centrom Ljubljane na dan kada su meteorolozi prognozirali vrhunac ovog toplotnog talasa. Krenuli su nešto iza 12 sati, kada je temperatura zraka u glavnom gradu Slovenije bila blizu 30 stepeni Celzijusa prema podacima Agencije za životnu sredinu.
Prva tačka mjerenja bio je parking u Tivoliju, gdje su odmah mogli da primijete efekat boje i sjenke na pregrijavanje. Bijeli automobil parkiran u poluhladu zagrijao se do 40 stepeni Celzijusa. U međuvremenu, uspjeli su izmjeriti 65 stepeni Celzijusa na haubi crnog automobila koji nije imao hlad.
Gradovi se tokom dana jako zagrijavaju zbog velike koncentracije zgrada i putnih površina, a slabo se hlade noću zbog velikog toplotnog kapaciteta betona i asfalta. To je takozvani efekat toplotnog ostrva, kada je temperatura u gradu nekoliko stepeni viša od temperature u okolini.
Geografi ZRC SAZU su godinama unazad uz pomoć satelitskih snimaka infracrvenom kamerom pokazivali da su najtoplija područja u Ljubljani uglavnom trgovački centri, na primjer BTC, Rudnik, kao i industrijske zone, poput onih u Stegneu i Litostroj.
Nastavak šetnje po Tivoliju potvrdio je već poznatu činjenicu. Sjena drveća i odsustvo betona ili asfalta donijeli su podnošljive temperature od blizu 25 stepeni Celzijusa, dok su se asfaltne staze pregrijale na preko 40 stepeni Celzijusa.
Drveće je također napravilo značajnu razliku na mjestima gdje je zaklanjalo betonske ili metalne ljudske kreacije. Tako se dio skateboard parka, koji je bio prekriven drvećem, zagrijao samo do 25 stepeni, dok je sunčani dio dostigao 42 stepena Celzijusa. Isti je slučaj bio i sa statuom Riharda Jakopiča, koju je sunce izbijelilo na 54 stepena Celzijusa. Samo nekoliko koraka dalje, u hladovini je stajala još jedna metalna statua, gde je kamera pokazivala samo 29 stepeni Celzijusa.
Koliko su pouzdana mjerenja temperature infracrvenom kamerom?
Takozvana termovizijska kamera detektuje infracrveno zračenje koje emituju sva tijela i na osnovu snage tog zračenja zaključuje o temperaturi objekta. Međutim, ne emituju sva tijela infracrveno zračenje podjednako efikasno – imaju različitu ‘prijenosnost’, koja se izražava na skali od 0 do 1. Tijelo sa prijenosnošću blizu 1 na istoj temperaturi zrači mnogo jače od tijela sa 0. U temperaturnom rasponu mjerenom konvencionalnim termovizijskim kamerama, većina materijala imaju prijenosnost od oko 0,9.
Prilično su topli bili i kipovi na ulazu u Narodnu skupštinu i park France Prešeren u centru grada. Tamo su se tokom posjete ekipe N1 turisti i drugi prolaznici hladili pod prskalicama. Vodeni mlaz hladio je i kaldrmu ispod prskalica, koja za razliku od ostatka trga nije svijetlila crveno na ekranu infracrvene kamere.
Najviša temperatura koju je naša kamera zabilježila u ranim popodnevnim satima bila je 70 stepeni Celzijusa. Uočila ga je na crnoj površini dječijeg igrališta u Slovenačkom reformacijskom parku, gdje su se i tobogani pregrijali.
Ujedno su i iz prve ruke iskusili zašto se preporučuje nošenje svijetle odjeće na vrućini i jakom suncu. Crna kapa zagrijala se do 40 stepeni Celzijusa nakon sat vremena hoda.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Bonus video:
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!