Nakon skoro 37 godina, u Sloveniji je još jednom zvanično potvrđena pojava tornada. U emisiji N1 STUDIO razgovarali smo sa Blažem Šterom, meteorologom iz Agencije za životnu sredinu, o tome kako i zašto je nastala, hoće li ih biti više zbog klimatskih promjena?
Prvi put od avgusta 1986. godine, kada je jak tornado poharao područje između Hotedršice i Ljubljanskog barja i prešao čak 34 kilometra, ova ekstremna vremenska pojava ponovo je zvanično potvrđena u Sloveniji. U Kosezama kod Ilirske Bistrice bjesnilo je svega nekoliko minuta , ali je izazvalo znatnu štetu . Razaranja otkrivaju i fotografije iz zraka .
U emisiji N1 STUDIO ugostili smo meteorologa Blaža Štera iz Agencije za životnu sredinu , koji nam je objasnio kako je nastao tornado. “S obzirom na to da je tornado pogodio područje u kojem su često jaka nevremena, a s obzirom da je šteta prilično velika, brzine vjetra su bile zaista velike, oko 200 kilometara na sat”, rekao je Šter i dodao da se “sve poklopilo” za formiranje tornada. Dakle, šta znamo o njemu?
U početku su postojali različiti izvještaji, od kojih su neki spominjali i tzv. tromb, koji se također relativno često javlja iznad Jadranskog mora. Kako je objasnio Blaž Šter, u ovom slučaju se nesumnjivo radilo o tornadu: „Dvije pojave su slične, ali im je porijeklo različito“. Pitali smo ga i da li je sinoćnji tornado iznenadio i meteorologe, ili se ova opasna pojava mogla predvidjeti.
Tornada nisu toliko rijetka u Evropi – prema podacima Evropskog centra za oluje (ESSL), prošle godine su zabilježena 782, odnijevši šest života, a 84 osobe su povrijeđene. Ipak, oni nisu tako uobičajeni i destruktivni u Evropi kao na ravnicama Sjeverne Amerike. Šter je objasnio razlog ove razlike, a prisjetio se i prošlih vremenskih nepogoda u Sloveniji. Riječ je o selima Mahniči na Kars 2014. i Gozd nad Kamnik 2008. godine, koja su potpuno uništena, ali tornado nije potvrđen.
Posljednji dokumentovani tornado u Sloveniji bio je 23. avgusta 1986. godine kod Hotedršice na Notranjskom. Bio je mnogo jači od sinoćnjeg, prešao je čak 34 kilometra, sve do Ljubljanskog barja, vjetar je, pričalo se, dostizao brzinu od 216 do 360 kilometara na sat. U susjednoj Hrvatskoj njihov posljednji tornado službeno je potvrđen davne 1892. godine u Novskoj. Kako kaže Šter, između njih je svakako bilo i drugih koji nisu registrovani.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!