Olujno nevrijeme koje je sinoć zahvatilo Sloveniju, a danas i Hrvatsku, na samoj je granici Bosne i Hercegovine. Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je za danas od 18 sati do sutra u 15 sati narančasti meteoalarm zbog obilnijih lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom i jakim udarima vjetra. Navode da je moguća i lokalna pojava grada, a upozorenje je izdato za cijelu zemlju.
Profesor historije i geografije te mostarski meteorolog Zoran Zadro rekao je da je za dijelove Hrvatske, kada su u pitanju grmljavinske oluje, od jutros upaljen crveni meteoalarm, posebno za zagrebačku regiju te centralni i istočni dio Hrvatske.
“Za naš dio regije upaljen je uglavnom narančasti meteoalarm, iako smatram da bi danas tokom dana za dijelove sjeverozapadne, sjeverne i sjeveroistočne Bosne možda mogao biti upaljen crveni meteoalarm”, navodi on.
Dodaje kako se ponovno radi o veoma burnim vremenskim procesima koji lokalno mogu donijeti po život opasne, jake razorne oluje, s velikim materijalnim štetama. Izrazio je nadu da većih posljedica, kakve su bile proteklog puta, sada neće biti.
Zadro ističe da postoji mogućnost za lokalno nevrijeme u Hercegovini, ali da bi to uglavnom moglo biti sutra ujutro i tokom sutrašnjeg dana, iako u blažem obliku. Napominje da opreza nikada dosta i da postoji određeni potencijal za lokalno nevrijeme.
“Ovo je klasična situacija u toplom dijelu godine koja se znala događati i mnogo ranije. Ne bi se trebala dizati neka velika panika oko jakih oluja jer jakim olujama u ovom dijelu godine svjedočimo oduvijek, ne samo mi, nego veliki dio Europe. Neke od najdestruktivnijih razornih oluja pogodile su Europu daleke 1910. godine kada je nastradalo 1.200 ljudi”, pojasnio je meteorolog.
Dodaje da su iste godine Njemačku i Austriju pogađala razorna tornada.
“Nije to ništa neuobičajeno, ali je jednako opasno i takve oluje treba na vrijeme uočiti i pravovremeno upozoravati na njih. One nastaju dolaskom osjetno hladnijeg zraka na toplu i vlažnu podlogu i kada dođe do sudara između vrlo toplog i osjetno hladnijeg zraka dolazi do stvaranja tih karakterističnih nakupina oblaka iz kojih znaju nastati razorne oluje, grad, jaka grmljavina, a ponegdje i bujične poplave”, podvukao je Zadro.
Kaže da se s prirodom ne možemo boriti i da smo protiv nje nemoćni. Iako posljednjih dana neki govore da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem odigrale veliku ulogu u ekstremnim ttoplotnim valovima i olujama, Zadro smatra da je čovjek zanemariva karika u općoj promjeni klime na planeti Zemlji.
“Razornih oluja je oduvijek bilo, kao i požara i suša. Na primjer, govoreći o požarima, 1871. godine zabilježen je jedan od najsmrtonosnijih požara u Sjevernoj Americi i općenito na planeti Zemlji koji je pogodio Saveznu državu Wisconsin”, rekao je on.
Kaže da je tada nastradalo oko 2.500 ljudi, dok je izgorjelo na hiljade hektara šume.
“Jedan od najsmrtonosnijih šumskih požara pogodio je 1936. godine Euroaziju na ljeto, odnosno jednu rusku regiju. Izgorjelo je na desetine sela i preko 1.200 osoba je nastradalo. Ako se u Rusiji to dogodilo, jasno je o kakvom je ekstremu riječ. Ovakve situacije imali smo oduvijek. Ne događaju se nikakve nadnaravne klimatske promjene kakve nismo imali oduvijek”, napomenuo je.
Zadro je spomenuo i 1916. godinu kada su toplotni valovi harali jugoistokom Europe gdje je u Bugarskoj srušen stoljetni rekord dok su, s druge strane, Austriju i Švicarsku pogađala razorna tornada.
“Na desetine mrtvih bilo je u okolini Beča. Na malom prostoru imali smo dva velika ekstrema. Zato se danas, kada govorimo o klimatskim promjenama, moramo osvrnuti na ono što je prije bilo”, zaključio je on.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!