Redovna kolumna Nedima Sladića za N1info.ba
Glavne odrednice vremena:
- Kratko smirivanje vremena sa sjevera tokom drugog dijela ponedjeljka, i posebno u utorak
- Utjecaj ciklone sa juga Mediterana donosi porast oblačnosti od srijede, te ponovo učestaliju kišu i pljuskove, pogotovo prema kraju radne sedmice.
- Jače padavine izglednije na Hercegovini, centralnim, jugoistočnim i istočnim područjima Bosne
- Signali za stabilizaciju vremena te porast temperatura zraka postoje početkom treće dekade juna, no upitno koliko dugotrajno.
Napomena: detaljnija prognoza nalazi se na kraju teksta.
Mjesec dana i … do kada?
Nažalost, već gotovo puni mjesec dana vremenske prilike naše kolumne se ne mijenjaju značajnije. I ptice na grani znaju da vrijeme nad našom zemljom nije stabilno i tu nije potrebno dodavati više niti riječi. U nekoliko navrata spominjali smo razloge nestabilnog vremena, ne samo nad Bosnom i Hercegovinom, već i nad velikim dijelom Balkanskog poluostrva i Mediterana, ali nismo toliko stavljali težište na mehanizam nastanka ovako snažnih pljuskova praćeni grmljavinom, narodski, a ne tako daleko od istine rečeno, i monsunskih izljeva koji nam uzrokuju veliku materijalnu štetu.
Kako posmatrati ove “monsunske izljeve“
Atmosferu posmatramo kao jedan ogroman vertikalni stub visine do oko 10 kilometara gdje doseže visinu tzv. tropopauze. U toplijem dijelu godine koji na području Balkana započinje sredinom proljeća i traje do jeseni nisu rijetki vertikalni razvoji oblaka koji donose kišu, pljuskove i grmljavinu, a nerijetko i pojavu grada. Obično ćete čuti pojmove u izvještajima kolega iz hidrometeorološkog zavoda poput “konvektivni razvoj oblaka“ i sl. Izazovi toplijeg dijela godine za meteorologe u našim krajevima su prognoziranje padavina, koje nisu podjednako rasprostranjene, već se javljaju kao posljedica neravnomjernog i snažnog zagrijavanja površine kojoj mogu prethoditi i drugi uslovi – poput vlažnost tla, zračni pritisak te stabilnost atmosfere. Obično, jače i neravnomjerno zagrijavanje tla dešava se uz okolno gorje i planine gdje najprije primijetimo razvoje najprije onih grudvastih oblaka koji nerijetko prerastaju u tornjaste razvoje. Posljedica toga je hlađenje zraka sa podloge koje je toplije u odnosu na okolni. Kako atmosfera teži ekvilibrijumu, procesom konvekcije se oslobađa višak toplote zahvaljujući čemu uzgonska sila se povećava. U onom trenutku kada se temperatura okoline uskladi sa podignutim zrakom s podloge, tu nastaje naša baza ili podnica oblaka koja uz postojeće idealne uslove, kao što je vlaga, potencijalna vrtložnost, smicaj, odnosno promjena smjera vjetra niz atmosferski stub, doprinosi daljnjem razvoju, tj. “bujanju“ oblaka.
Posljednjih sedmica u našem slučaju tlo je prezasićeno vlagom, pa se iz dana u dan gotovo pa ponavljaju isti procesi – Sunce ugrije prijepodne natopljeno tlo, podigne vlagu s tla, ohladi je, počne formiranje oblaka. Danju je energije već sasvim dovoljno, a uzgonska sila samo nastavlja da razvija oblak uvis, što doprinosi daljem kondenzovanju zraka, a potom i sublimiranju, odnosno padavinama koje se ponovo vraćaju nazad na podlogu – pa sve podsjeća na magnet i jedan ciklus.
Problem razumijevanja i prognoziranja tzv. “lokalnih pljuskova“
Ono što najčešće teže apsorbiramo, i ljudi i meteorolozi, jeste tzv. “lokalnost padavina“. Ukoliko pitate meteorologe posvećene svom pozivu, mnogi će reći da je prognoza trajanja magle, očekivane količine snijega i lokalnih pljuskova poput noćne more. To je zapravo odgovor na pitanja: “kako kiša pada na jednoj strani ulice, a već na drugoj je suho“ ili “kao da je neko povukao liniju gdje je padalo, a gdje nije“ – složenost graničnog sloja i svih mikrofizičkih parametara numeričkih modela.
Lokalni pljuskovi se također javljaju usljed već spomenute neravnomjernosti zagrijavanja podloge, ali i nečega što je trenutno jedno od najvećih interesnih područja za naučnike – razrješenje tzv. sive zone parametrizacije, zahvaljujući najprije veoma kompleksnim radijacijskim šemama zbog kojih obično modeli se muče prognozirati kišu u toplijem dijelu godine i koja često odstupa u odnosu na realno stanje, kao i određenim mikrofizičkim parametrima koji se vežu za procese konvektivne permisivnosti, s kojim se često desi precjenjivanje padavina.
Kompleksnost povećava tzv. granični sloj, odnosno sloj koji otprilike se proteže do oko 2 kilometra uvis (uvijek je u variranju u zavisnosti od vremenskih prilika) u našim područjima, gdje se posmatraju svi procesi na mikroskalama, od razmjene toplotne energije, vlage i momentuma između atmosfere i podloge, krucijalni kako bismo razumjeli šta predvodi prognozi za upravo ovakve procese.
Ono što jedino možemo pratiti sada jeste tzv. nowcasting, tj. prognozu koja ide od trenutka posmatranja pa sve do 3 ili maksimalno 6 sati unaprijed kako bismo mogli procijeniti evoluciju ovakvih procesa.
Zašto su padavine zadnjih godina posebno intenzivne?
Ono što posljednjih godina predstavlja ogroman problem jesu velike količine toplotne energije koji su posljedica sve toplijih morskih površina. Tzv. Clausius-Clapeyronov odnos vodene pare u atmosferi i temperature zraka najbolje objašnjava ponašanje porasta intenziteta padavina – i to na način da za svaki porast temperature za 1 °C, u atmosferi je 6 do 7 % više oborive vode u atmosferi. Samim tim uz više toplotne energije i uz više oborive vode, oluje postaju jače i intenzivnije, što doprinosi da imamo nerijetko i ovakve “monsunske izljeve“.
Nekada 8 mm po satu, a danas… važan faktor za bujične i urbane poplave
I ovo je zapravo ključan podatak. Većina europskih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, podnosi da njihovi odvodni sistemi podnose intenzitet padavina koji ne prelazi više od 8 mm po jednom satu. Obično, Federalni hidrometeorološki zavod kada izdaje vanredno upozorenje s vrlo značajnim razlogom ističe tih 8 mm po satu, jer je to upravo kriterij na osnovu kojeg se utvrđuje hoće li doći do potencijalnog rizika od bujičnih ili urbanih poplava, u zavisnosti od područja u kojem se nalazimo. Međutim, to podrazumijeva da su odvodi otčepljeni. Ali, nije to nažalost samo bitan faktor. Posljednjih godina, a naročito posljednjih sedmica nerijetko svjedočimo ekstremnim intenzitetima padavina koje radarski sistemi očituju – u određenim trenucima oni prelaze i po 32, 64 pa nerijetko čak i 100 mm po satu – što je znatno iznad intenziteta koji možemo podnijeti.
Naravno, posljedice su nažalost neminovne. Takve izljeve prije smo viđali u jugoistočnoj Aziji – po Vijetnamu, Tajlandu, Indiji, Mijanmaru, itd, ali sve su učestalije i kod nas.
Što u narednom periodu očekivati od vremenskih prilika
Kratka stanka, u ovom trenutku dobrodošla, slijedi od ponedjeljka sredine dana kada će prolazno ojačati zračni pritisak sa sjeverozapada. To će pomoći da se atmosfera kratko stabilizuje i možemo reći da će utorak od svih dana u sedmici biti dan bez padavina u cijeloj zemlji – uz dosta sunca i temperature uglavnom od 22 do 27 °C, ali će se činiti da je i toplije usljed izraženijeg osjećaja sparine koju donosi isparavanje vlage s podloge. A potom od srijede novi porast naoblake uslijedit će s jugozapada, zahvaljujući padu zračnog pritiska koju donosi ciklonalno polje premještajući se od zapadnog Sredozemlja prema našim područjima, što su zapravo i ostaci ciklone Oskar koja je potopila Azore. Nju je usisala mlazna struja nad sjeverom Afrike gdje se nalazi još jedna ciklona. Svojim širenjem i jačanjem osi doline prema jugu Jadrana, padavine se vraćaju u srijedu u vidu lokalnih pljuskova i grmljavine, pogotovo u zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne, a sve učestalije su tokom četvrtka te tokom petka, kada očekujemo veći influks vlage koji će donijeti povremeno jače padavine Hercegovini, centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Bosni, uz pad temperature zraka pa će u petak zahvaljujući prodiranju hladnijeg zraka sa najviše dnevne temperature zraka biti i ispod 15 °C u Bosni, u mirnijoj Krajini do 19, a u Hercegovini do 22 °C, što je ispod prosjeka za ovo doba godine.
Upravo pristizanje toplijeg zraka s juga i svježijeg sa sjevera može se odraziti na pojačavanje intenziteta padavina u centralnim i istočnim područjima Bosne tokom petka te potencijalnog rizika od bujičnih plavljenja. Padavine u istočnoj polovini zemlje očekuju se da će polako jenjavati iza vikenda, kada se očekuje postepeno jačanje zračnog pritiska pa bismo u prvim danima treće dekade mjeseca govorili o mogućoj stabilizaciji vremena, mirnijem vremenu i svakako porastu temperatura zraka – ali, nažalost, čini se kako sa ove distance prema Hovmollerovom dijagramu ona ne bi trajala duže od 7 dana. No, do iduće sedmice, situacija će se iskristalisati.
Figura 1: Hovmollerov dijagram vrijednosti geopotencijala nad Europom. Naznake za stabilizaciju vremena potkraj juna, ali sa trenutnog stajališta ne uz dugotrajan opstanak (≥7 dana). Izvor: Europski centar za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF).
ZABRANJENO PREUZIMANJE OVOG SADRŽAJA!!!!
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
