Posljednji je dan septembra. Ovaj je bio nešto hladniji od onog prošlogodišnjeg, a isto nas čeka i u oktobru, te ostatku jeseni. Umjesto na produženo ljeto, moramo biti spremni na stalne i nagle promjene - upozoravaju meteorolozi, ali i liječnici.

Uređaji Federalno hidrometeorološkog zavoda zabilježili su najtoplije ljeto i godinu ikada. U toploj jeseni, za zaliku od prethodnih, nećemo uživati.

“Početak narednog mjeseca u jutarnjim danima imat ćemo značajno niže temperature od uobičajnih za ovo doba godine. U pojedinim krajevima te temperature će se spuštati do dva, odnosno tri stepena”, kaže meteorolog FHMZ, Dženan Zulum.

I tako naizmjenično sa nešto višim temperaturama, ali i padavinama koje ove sedmice počinju ponovo u srijedu. Ni naredna neće proći bez njih.

“Već narednog vikenda, prema trenutnim informacijama, bi mogli da očekujemo novi val padavina. Sve u svemu i dalje, ako pogledamo i oktobar u cjelini, nestabilan sa čestim izmjenama vremenskih prilika”, dodaje Zulum.

Naglih izmjena će biti, a one posljednje rezultirale su prilivom pacijenata sa virozama i respiratornim infekcijama.

“U subotu smo imali 28 stepeni, u ponedjeljak je pet stepeni. Naš organizam nema sposobnost akomodacije na takve temperature. Uvijek trebamo raditi na imunitetu, ali uvijek je pitanje kako to trebamo da radimo. Preporuka je jednostavna – dovoljan unos tekućina i hranjivih materija. Treba jesti sezonsko voće, treba nam vitamin C. To je citrusno voće koje u ovo doba zrije, pa ćemo imati više koristi od kivija i mandarine, nego od jagoda koje možemo kupiti. Fizičku aktivnost ne smijemo zaboraviti”, savjetuje Nejra Jonuz Gušić, doktorica Hitne pomoći u KS.

Slične preporuke istaći će i pojedini građani. Poručuju kako im uz dobru pripremu organizma – vrijeme i godine ne mogu ništa: “Pa da vam kažem, kad se čovjek kreće kad je u kondiciji… Meni je osamdeseta, a svakome bih poželio ovakve godine i da se ovako kreće kao ja. Čovjek kad sve pozitivno gleda i kad se kreće, ne može ga ništa nasekirati.”

Pojedini organizam pripremaju ishranom – jedući mnogo voća i povrća. No, pitanje kako izgraditi dobar imunitet mnogima je preteško za odgovoriti.

“Ma sjela da se odmorim, loše je stvarno. Imunitet, Boga mi, skuham, od penzije živim, eto. Ono što mogu kupim, ono što mogu ni ne kupujem. Penzioner sam, možete razumjeti kako je”, kaže nam jedna sagovornica.

Da će mnoštvo građana biti uskraćeno za kvalitetnu prehranu izvjesno je jednako kao i to da će skoro udisati nezdrav zrak. Stoga, savjet za najosjetljivije ima doktorica Jonuz Gušić: “Ono što je bitno je da ni sve osobe ne mogu sve maske koristiti. Tako da bi se posebno pacijenti koji imaju bronhitise, astmu ili hronične bolesti, trebali prvo posavjetovati sa pulmologom koju masku mogu da kupe, koju masku njihova pluća mogu podnijeti, pa da mogu da je nose.”

Period u kojem će nekima trebati maske jako je blizu. Vrelo ljeto daleko je iza nas, a onom miholjskom se, izgleda, niko ne treba nadati.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad