Strah od korona virusa raste širom svijeta, i to je razumljivo kada pogledamo broj zaraženih koji konstantno raste. Ono što je veoma važno, u ovoj situaciji, je da se fokusiramo na ono što svako od nas može da uradi za sebe, a samim tim i za druge.

Pored preventivnih mjera zaštite koje se odnose na higijenu i samoizolaciju, način ishrane je takođe važan. 

 Imunološki sistem

Naš imunološki sistem  je za naučnike velika misterija. Ali  se zna da je to složen, međusobno povezan sistem koji uključuje mnoge organe i funkcije.

 Imunološki sistem  je u osnovi  podijeljen na urođeni i stečeni. Urođeni imunitet predstavlja prvu liniju odbrane i sa njim se virusi prvo susreću kada se nađu u našem tijelu. Stečeni imunitet cilja patogene sa kojima je tijelo već imalo kontakt  i stvara memorijske ćelije tako da organizam može da prepozna patogene ako se ponovo pojave.

Na žalost, mnogi virusi, poput virusa gripa i prehlade, mutiraju i prilagođavaju se, zbunjujući memorijske ćelije i uspješno nas inficiraju. To važi i za koronavirus, iako se o njemu ne zna mnogo toga, u osnovi je virus.  

Jačanje imunološkog sistema

Prvo, moramo biti sigurni da jedemo dovoljno jer našem imunološkom sistemu je potrebna energija i hranljive materije, da bi radio na svom potencijalu, stvarao imunološke ćelije i enzime, kojima su potrebni vitamini i minerali da bi efikasno funkcionisali.

To znači da moramo da unosimo vitamine i minerale kao što su vitamin C i D, kao i B6, B12 i folnu kiselinu, zatim cink, bakar, gvožđe i selen, ali i neophodne amino i esencijalne masne kiseline.

Mnogobrojna istraživanja pokazala su da nedostatak hranjivih materija može da oslabi imunološki sistem i učini nas podložnijim infekcijama.

Hranjive materije se nalaze u velikim količinama u ishrani bogatoj voćem i povrćem, ali ishrana mora da bude raznovrsna, da sadrži i druge namirnice u kojima se hranjive materije nalaze.

Za one koji se strogo pridržavaju biljne ishrane važno je da vitamine i minerale koje ne mogu dobiti iz biljaka, ili ih ne mogu dobiti u potrebnoj meri, poput  željeza, vitamina B12,  kao i omega 3 masnih kiselina, unose putem suplemenata.

Međutim, preporučuje se da što više hranljivih materija unosimo putem hrane jer prekomjerni unos suplemenata  može da dovede do oštećenja jetre i to su istraživanja pokazala.

Jedna od najboljih namirnica za jačanje imuniteta je voće, zbog visokog sadržaja polifenola, posebno flavonoida. Polifenoli se takođe nalaze u orasima, povrću, čaju i kafi.

Jačanju imuniteta doprinose i zdrava crijeva, a ključ zdravih crijeva je ishrana bogata vlaknima.

Fizička aktivnost 

Ne treba zanemariti značaj fizičke aktivnosti u jačanju imuniteta. Čak i kada ste u zatvorenom prostoru, što je sada slučaj zbog pandemije koronavirusa, bitno je da ste aktivni u skladu sa svojim mogućnostima, zdravstvenim stanjem i godinama.

Lagane vježbe, hodanje, makar to bilo iz prostorije u prostoriju, ima značaja, samo da ne sjedite ili ležite previše, ako to nije preporuka lekara.

Manjak fizičke aktivnosti je uzrok mnogih bolesti, među kojima se izdvajaju kardiovaskularne bolesti i dijabetes.

Prema riječima kardiologa, fizička aktivnost je najznačajnija nefarmakološka mera prevencije kardiovaskularnih bolesti.

A kako osobe sa kardiološkim problemima i dijabetesom spadaju u najugroženiju grupu kada je koronavirus u pitanju, i na ovaj segment treba obratiti pažnju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad