Timovi naučnika širom svijeta angažovani su na pronalasku djelotvorne vakcine za COVID-19, a britanski premijer Boris Johnson proces je nazvao "najhitnijim zajedničkim podvigom našeg vremena".
Kada izuzmemo naprednu nauku koja stoji iza pronalaska dobitne formule, postavlja se pitanje šta je sa logistikom vakcinisanja sedam milijardi ljudi širom svijeta?
VEZANE VIJESTI
U Velikoj Britaniji središte inicijative je u Naučnom kampusu Harwell u bivšoj bazi Kraljevskih vazduhoplovnih snaga, RAF, u Oxfordshireu, piše BBC.
Tamo će biti britanski Centar za proizvodnju i inovaciju vakcine (VMIC), osnovan nakon što se pojavila pandemija korona virusa.
“Uspjeli smo da skratimo rok gotovo na pola. Dok radimo na tomu kao da će sve biti spremno do kraja 2022. godine, u ovom trenutku zapravo se nadamo da će sve biti u funkciji već 2021.“, objašnjava Matthew Duchars, izvršni direktor VMIC-a.
“Poput pečenja kolača”
Duchars vrlo dobro zna da bi upravo to mjesto na kraju moglo postati glavni proizvođač vakcine Oxfordskog univerziteta. U stalnom je kontaktu sa timom stručnjaka sa Instituta Jenner, koji se nalazi nedaleko od Oxforda. On ističe da se radi o velikoj odgovornosti.
“Od ključnog je značaja, ne samo za našu zemlju već i globalno, da budemo u stanju da proizvedemo ovu vrstu vakcine brzo i efikasno”, dodaje on.
“Poređenja radi, to je kao kad pečete kolač kod kuće. Možete provesti sate pripremajući savršen kolač, ali na kraju morate da pripremite još 70 miliona i svi oni moraju da ispadnu savršeno. To je, najblaže rečeno, prilično velik izazov”, kaže Duchars.
Oxfordski univerzitet morao je da obezbijedi dovoljno privremenog laboratorijskog prostora za početak proizvodnje vakcine, i prije nego što su njegovim stručnjacima poznati rezultati globalnih istraživanja.
Na kraju će ljudi globalno morati da proizvedu milijarde doza nekoliko tipova vakcina za COVID-19. I sve će morati da proizvedu i podijele svim ljudima širom planeta.
Međunarodni savez za vakcinu, Gavi, poziva zemlje da već sada počnu da razmišljaju o načinu distribucije vakcine.
Istovremeno treba istaći da nije jednostavno garantovati međunarodnu saradnju, jer brojne bogate zemlje već sada sklapaju bilateralne sporazume sa kompanijama koje proizvode lijekove, da bi, ako se otkrije čarobna foruma, osigurale dovoljnu količinu zaliha.
Treba nadjačati lični interes
Seth Berkley, izvršni direktor Gavija, kaže da je jedna od najvećih prepreka sa kojima se suočava, takozvani “nacionalizam povezan sa vakcinom”.
“Željeli bismo da sve zemlje svijeta počnu globalno da razmišljaju o ovom pitanju, dijelom i zbog toga što je to jedini ispravan način, ali i zbog problema koji se javljaju zbog koristoljublja, ličnog interesa”, kaže Berkley i dodaje:
“Ako ste suočeni sa velikim rezervoarom virusa koji cirkuliše susjednim državama, vi se ne možete vratiti uobičajenom načinu trgovine, putovanjima ili kretanju ljudi uopšte”.
Osim što mora da garantuje da i zemlje u razvoju moraju da imaju pristup ispravnoj vakcini, Berkley mora da razmišlja i o naoko prozaičnim aspektima vakcinisanja, poput pitanja da li u svijetu ima dovoljan broj staklenih bočica za njeno pakovanje.
“I to nam je predstavljalo problem”, priznao je Berkley i dodao:
“Zato smo unaprijed organizovali i kupili dovoljno bočica za dve milijarde doza, koje će, nadamo se biti spremne do kraja 2021. godine”.
On kaže da potencijalni problem, uz staklene bočice predstavljaju i frižideri, jer se vakcina mora čuvati na niskim temperaturama.
Vakcina se mora čuvati na hladnom
Profesor Toby Peters, stručnjak za logistiku čuvanja vakcina i reagensa na Univerzitetu Birmingham, pomaže organizacijama poput Gavija da osmisle na koji će način maksimalno povećati postojeće kapacitete za hlađenje u zemljama u razvoju.
“Nije ovdje riječ samo o frižiderima za čuvanje vakcina, već i o ostalim dijelovima – paletama za transport u avionima, vozilima kojima se ona prevozi do lokalnih skladišta, ali i o motociklima i osobama koje ih raznose direktno do članova lokalnih zajednica. Sve to mora besprijekorno da funcioniše”, objašnjava on.
Nastojeći da istraži mogućnost procene sredstava za čuvanje vakcina na hladnom, koji će omogućiti realizaciju ovakvog velikog projekta, profesor Peters je već razgovarao sa globalnim kompanijama koje proizvode hranu i piće.
Ko je prvi u redu za vakcinisanje?
Doktor Charlie Weller, šef Odeljenja za vakcinisanje pri britanskom “Wellcome Trust “ kaže da će zemlje morati da postave neka otvorena pitanja: “Kome je ova vakcina potrebna? Koje su grupe najrizičnije? Ko ima prioritet?”
“Prilično smo sigurni da će se prvobitne zalihe vakcina brzo potrošiti, pa ćemo morati da donosimo neke teške odluke”, kaže on.
Dr. Weller smatra da će ključni biti veliki zdravstveni sistemi, čiji zdravstveni radnici posjeduju optimalne tehničke vještine vakcinisanja ciljnih grupa.
Svi naučnici su složni u mišljenju da će se neka vrsta djelotvorne vakcine na kraju otkriti, ali mnogi među njima kažu i da noćima ne spavaju razmišljajući o razmjerima onoga što će trebati da se preduzme da bi ona stigla do tako velikog broja ljudi u cijelom svijetu.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
