Od pojave epidemije koronavirusa stručnjaci pokušavaju otkriti što više informacija o virusu kako bi se lakše izborili s ovom bolesti. Do sada znamo da su pojedine osobe u rizičnim skupinama, ali zbog nekih drugih čimbenika pojedine osobe su također podložnije virusu.

Visoka dob

Pacijenti u dobi između 65 i 74 godine imaju 90 posto veći rizik od hospitalizacije naspram onih u dobi od 18 do 29 godina. Otprilike osam od svakih deset smrtnih slučajeva od koronavirusa bilo je u starosnoj skupini od 65 godina i više.

Rak

Centar za kontrolu i prevenciju bolest (CDC) navodi da kod osoba koje imaju neko prethodno oboljenje postoji i veći rizik da obole od teškog oblika covida. Nije sigurno jesu li osobe koje boluju od raka više podložne koronavirusu. U dvije studije Lanceta umrlo je između 13 i 28 posto pacijenata s covidom koje su imale karcinom.

Kronična bolest bubrega

To podrazumijeva da bubrezi koji filtriraju otpad ne mogu više ispravno obavljati tu funkciju. Prekomjerna tekućina i otpad u krvotoku dovode pacijenta u rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, navodi CDC. U najgorem slučaju pacijentu će trebati dijaliza ili transplantacija bubrega. Pacijenti koji su imunosupresivni zbog transplantacije ili koji rade hemodijalizu zbog bubrežnih bolesti su izloženim većem riziku za zarazu covidom.

KOPB (kronična opstrukcijska plućna bolest)

Zbog ove bolesti postoji mogućnost da se kod pacijenta razvije teški slučaj covida. U jednoj je analizi 1590 kineskih bolesnika s intenzivnom neutropenijom 62,5% teških slučajeva imalo je KOPB u anamnezi, a 25% onih koji su umrli bili su bolesnici s KOPB-om. U situacijama kada pacijenti nisu imali kritično stanje zbog covida, bolesnici s KOPB-om činili su 15 posto, a preživjeli su samo tri posto. Glavni razlog ovoga je što covid utječe na pluća koja su kod pacijenata s KOPB-om već oslabljena.

Pretilost (indeks tjelesne mase 30 ili veći)

Ako je indeks tjelesne mase 30 ili više, pacijent je pod većim rizikom od razvijanja teškog slučaja covida.Studije su pokazale da je više od 75 posto hospitaliziranih bolesnika s covidom imalo prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost.

Ozbiljna srčana oboljenja

To su stanja poput zatajenja srca, bolesti koronarnih arterija ili kardiomiopatije. Kod pacijenata koji imaju neko od ovih stanja postoji i veća mogućnost da će doći do teškog oboljenja od covida. Komplikacije dišnog sustava zbog bolesti mogu prisiliti srce na jači rad. Virus također može izravno napadati srce, što kod ovih pacijenata može izazvati komplikacije, piše Popular science.

Dijabetes tipa 2

Pacijenti s dijabetesom tipa dva imaju veći rizik od teškog oboljenja od covida. Loša kontrola glukoze, što je obilježje dijabetesa, može dovesti do svih vrsta problema s bubrezima, srcem, jetrom i živčanim sustavom. U jednoj studiji, pacijenti s dijabetesom tipa dva i covidom pretrpjeli su stopu smrtnosti od 260 na 100 000, što je dvostruko više od broja smrtnih slučajeva kod onih s dijabetesom tipa 1 i gotovo 10 puta više od one kod pacijenata bez dijabetesa.

Postoje još neka oboljenja zbog kojih pojedine osobe mogu biti izložene većem riziku, a to su astma, cerebrovaskularna bolest, cistična fibroza, hipertenzija ili visoki krvni tlak, imunokompromitirano stanje zbog transplantacije krvi ili koštane srži, imunološki nedostaci, HIV, uporaba kortikosteroida ili uporaba drugih lijekova koji oslabe imunološki sustav, neurološka stanja poput demencije, bolest jetre i plućna fibroza.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad