Većina ljudi o bakterijama razmišlja kao o sitnim organizmima koji se razmnožavaju u prljavom okruženju i uzrok su mnogih bolesti. Ali, treba imati na umu da nisu sve bakterije iste, mnoge od njih ne samo da su dobre za nas, već su i ključne za naše dobro zdravlje.
Da bi dobre bakterije obavljale svoj posao kako treba, poput ćelija u našem tijelu, potrebna im je optimalna ishrana.
VEZANE VIJESTI
Svako ljudsko biće ima milione bakterija po cijelom tijelu. Žive na površini vaše kože, oblažu nos i grlo i prekrivaju unutrašnjost vašeg gastrointestinalnog trakta, piše Patient.
U crijevima postoji oko 1000 različitih bakterija koje se u najvećoj koncentraciji nalaze u crijevima. Kolonije tih crijevnih bakterija zajedno se zovu mikrobiom.
Međusobni uticaj crijevnog mikrobioma i našeg cjelokupnog zdravlja je relativno novo područje proučavanja, a naučnici konstantno uče sve više o toj tematici.
Smatra se da bi mikrobiom mogao da bude povezan sa brojnim stanjima, uključujući bolesti srca, Alchajmerovom bolesti i nekim vrstama karcinoma.
Ono što je poznato je činjenica da crijevni mikrobiom ima presudnu ulogu u nekoliko sistema u ljudskom tijelu. Na primer, pomaže u razgradnji vlakana iz ishrane koja ne možemo da probavimo.
Osim toga proizvodi masne kiseline koje su nam potrebne za smanjenje upala u tijelu, za dobar rad mozga i mišića i za smanjenje holesterola i glukoze u krvi.
Mikrobiom u crevima nas štiti od bolesti
Mikrobiom, takođe, sintetiše esencijalne vitamine, poput B2 (riboflavin), B3 (niacin), B12, K i folate.
Osim toga, pomaže našem imunološkom sistemu u zaštiti od opasnih bakterija koje prouzrokuju bolesti, ali i u povećavanju broja krvnih ćelija potrebnih za borbu protiv infekcija.
Za zdrav mikrobiom važno je paziti na ishranu jer ono što unosimo u organizam direktno utiče na zdravlje naših crijeva, a samim time i na našu otpornost na bolesti.
“Naš imunološki sistem mora da bude što efikasniji kada naiđemo na bakterije i viruse. Potreban mu je stalni dnevni unos hranjivih sastojaka kako bi se udovoljilo toj potrebi “, kaže dijetetičarka Sofi Medlin i dodaje da je naš mikrobiom raznolik, pa je potrebna zdrava, uravnotežena ishrana kako bi se ta raznolikost održala u dobroj formi.
“Postoji mnogo različitih vrsta korisnih bakterija i sve one vole da jedu različitu hranu. Iz tog razloga je prehrambena raznolikost ključna, to se posebno odnosi na konzumiranje hrane biljnog porijekla.
Mnogi od nas uvijek kupuju i jedu isto voće i povrće. Pokušajte da dodate u jelovnik i neko novo voće ili povrće svake nedjelje, tako ćete dati podršku svom imunološkom sistemu” objasnila je Medlin.
Jedite dovoljno vlakana
Prema Britanskom dijetetskom udruženju, ključna hranjiva supstanca za raznolikost i podsticanje crijevnih bakterija su vlakna.
Njihov savjet je da u svakodnevnu ishranu uvrstite hranu bogatu vlaknima. Ona se nalaze u hrani poput voća, pasulja i u zobu kao topiva ili netopiva čiji su izvori cjelovite žitarice, pšenične mekinje i orašasti plodovi. Ali, opšte pravilo je da svaka hrana bogata vlaknima sadrži obje vrste.
Preporučeni dnevni unos dijetalnih vlakana za odrasle je 30 g dnevno, ali većina nas pojede dvije trećine preporučene količine, pokazalo je istraživanje.
I djeca imaju tendenciju da jedu manje vlakana nego što im je potrebno: 15 g dnevno za djecu od dve do pet godina, 20 g za djecu od pet do 11 godina i 25 g za onu staru od 11 do 16 godina.
Dijetetičarka je prokomentarisala i povezanost kovida-19 sa ishranom, odnosno naglasila je važnost jačanja imuniteta.
“To je potpuno novi virus pa još nemamo odgovore na to da li nas od njega može zaštititi određeni način ishrane ili uzimanje nekih dodataka ishrani. Najbolje što možemo da učinimo za sebe i svoje zdravlje je da održavamo imunološki sistem jakim”, rekla je Medlin.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
