Izvanmaternična trudnoća ili ektopična trudnoća opasno je stanje za ženu i plod. Najveći problem s ovom pojavom je što simptomi vanmaternične trudnoće često bivaju neprimijećeni.
Vanmaternična trudnoća nije previše česta te se događa tek u 1,4% svih trudnoća. Doduše, češća je pojava kod potpomognutih trudnoća.
Zametak koji se implantirao na bilo kojem području izvan maternice ne može preživjeti.
Što je izvanmaternična trudnoća?
Ektopična trudnoća događa se kada dođe do razvoja ploda izvan maternice. Trudnoće izvan maternice mogu se događati u jajovodu, što je najčešće, na jajniku, na potrbušini ili u vratu maternice. Jajovod je najčešća lokacija za implantaciju dok su druge vrlo rijetke.
Moguće je i da se zametak implantira na maternicu, samo na pogrešno mjesto. Ujedno, postoji povezanost između izvanmaterične trudnoće i inseminacije.
Ovo je stanje opasno za ženu i po brojnosti je treći najčešći uzrok smrti povezan s trudnoćom. Glavni razlog za to je izazivanje krvarenja koje se često ne prepoznaje na vrijeme. Postoji i poseban pojam heterotopične trudnoće koji obuhvaća istovremenu trudnoću unutar maternice i one u jajovodu.
Simptomi izvanmaternične trudnoće
Reakcije tijela na vanmaterničnu trudnoću često nisu vidljive na prvu i kasno se prepoznaju. Izgled simptoma će ovisiti o tome gdje je smještena trudnoća te koliko dugo trudnoća traje. Neki simptomi se kasno prepoznaju jer se ne pojavljuju u ranim fazama trudnoće.
Ovo su najčešći simptomi izvanmaternične trudnoće:
• Izostajanje menstruacije
• Jaki bolovi u trbuhu koji su najčešće na jednoj strani
• Krvarenje iz rodnice (menstruacija u trudnoći)
• Bol u ramenima i vratu
• Rani simptomi trudnoće poput mučnine
Ovisno o tome kakva je vanmaterična trudnoća, simptom može biti i nagla bol u abdomenu koju je izazvalo prsnuće jajovoda. Zbog količine krvarenja može doći i do vrtoglavice, gubitka svijesti i šoka.
Ovo je razlog zašto je potrebno brzo reagirati na sve nepravilnosti i neobično ponašanje tijela.
Otkrivanje na vrijeme može spriječiti katastrofu
Prilikom pojave prvih simptoma ili promjena potrebno je obratiti se liječniku koji će tada, ovisno o simptomima posumnjati na vanmaterničnu trudnoću.
Nakon toga će odraditi ginekološki pregled, ultrazvuk i odrediti razinu beta hCG-a u krvi. HCG kod izvanmaterične trudnoće nije povišen kao što se to događa kod normalne trudnoće u kojoj se razina povećava svaka dva dana. Razlog za to je i činjenica što plod kod ektopične trudnoće najčešće nije živ te ne izazva porast razine hormona.
Prilikom pregleda će ispitati vaše bolove, zadnji put kad ste imali mjesečnicu te imate li vaginalno krvarenje. U dijagnozi mogu pomoći i transvaginalni ultrazvuk, kolor dopler te laparoskopija.
Uzrok nastanka ektopične trudnoće
Razlog zbog kojeg dolazi do izvanmaterične trudnoće je nepoznat, no postoje neka stanja koja dovode do poremećaja prijenosa jajne stanice koja je oplođena. Jajna stanica može naići na prepreke koje je izazvala upala jajovoda, operativni zahvati na jajovodima ili endometrioza.
Uzrok poteškoća mogu biti i spolno prenosive bolesti poput gonoreje i klamidije koje su, ako nisu bile liječene na vrijeme, mogle izazvati zdjeličnu upalnu bolest. Upala zdjelice ima trajne posljedice na reproduktivni sustav i može biti uzrok neplodnosti. Kod 8% žena koje su preboljele zdjeličnu upalnu bolest će doći do vanmaterične trudnoće.
Ovo su još neki uzroci koji bi mogli otežati pravilnu implementaciju i put oplođene jajne stranice:
• Nepravilna pokretljivost jajovoda
• Poremećena kvaliteta zametka (kromosomske abnormalnosti)
• Upala jajovoda
• Upala zdjelice
• Prijašnja vanmaterična trudnoća
• Lijekovi za poticanje ovulacije
• Pušenje
• Progesteronska kontracepcija
• Namjerni pobačaji
• Ne liječene spolno prenosive bolesti
Liječenje i ponovna trudnoća su mogući
Liječenje vanmaterične trudnoće je moguće i nužno. Obavlja se bolnici na način da se čeka da se vanmaterična trudnoća sama resorbira. Ovo je opcija kada nije došlo do teškog slučaja, krvarenja ili prsnuća jajovoda.
Druga opcija je liječenje lijekovima također kod žena koje nisu doživjele rupturu jajovoda te su stabilne. Najčešća metoda za liječenje vanmaterične trudnoće je kirurška. Kirurškim zahvatom, koji se najčešće izvodi laparoskopski, vadi se zametak te, ako je potrebno, izrezivanje djela jajovoda u kojem se nalazi trudnoća.
Liječnik će odabrati metodu na temelju dijagnoze i razine vanmaterične trudnoće, te brojnih drugih faktora koji su potpuno individualni.
Trudnoća nakon ektopične je moguća, ali su potrebni češći pregledi. Kod žena koje su već doživjele izvanmaterničnu trudnoću postoje veće šanse da se dogodi ponovno, no i dalje je moguća normalna implantacija ploda i porod zdravog djeteta.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
