Iako Bosni i Hercegovini prijeti nestašica 25 vrsta lijekova, farmaceuti ohrabruju da na njihovim policima ima dovoljno zamjenskih medikamenata. No, pacijenti alternative uglavnom ne žele. Žale se da bh. tržištu nedostaje i inovativnih lijekova. Antidepresiva i lijekova za smirenje zato ima dovoljno, a oni se i najviše i kupuju.
Da određeni lijekovi uskoro neće biti dostupni na bh. tržištu građane nije iznenadilo. Kažu, nije to ni prvi ni posljednji put.
Tačnije, problematično je 25 vrsta lijekova. U najvećoj mjeri riječ je o nestašici privremenog karaktera, dok tri vrste lijekova trajno neće biti dostupne. Direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva Nataša Grubiša poručila je da za sada nema opasnosti, ali da bi naredna godina mogla biti problematična. No, alternativa postoji.
“Za veliki broj lijekova postoje odobrene paralele (isti lijek drugih proizvođača), što čini tržište BiH dovoljno konkurentnim i ujedno našim pacijentima omogućava zadovoljavajuću dostupnost lijekova”, kaže Grubiša.
Ipak, prema riječima farmaceuta, građani nerado prihvataju zamjenske lijekove. Razlog je nepovjerenje.
“Pacijenti ne vole zamjene, ne vole zamjenske lijekove, ne vjeruju u drugu terapiju nego samo u ono što im je doktor propisao. Mi sve naše potrebe pokrivamo sa domaćom proizvodnjom, otprilike 70% lijekova koji se prometuju u apotekama može naša domaća farmaceutska industrija pokriti, 30% spada u uvoz”, navodi Adisa Džananović, magistara farmacije.
A od svih uvezenih lijekova na bh. tržište, najmanje stiže inovativnih lijekova, i to sa zakašnjenjem. Pa tako, lijek koji je prošle godine registrovan u zemljama EU, u Bosni i Hercegovini biće dostupan tek za 3 ili 4 godine.
“Koncem prošle godine, početkom decembra Evropska komisija je objavila 250 molekula, lijekova za koje se smatra da ne smiju doći u nestašicu, jer su vitalni za zdravlje građana EU. Ti lijekovi su ključni za građane EU, i nijedna od evropskih zemalja neće ih smjeti izvoziti niti ona smiju biti dostupna za tržišta van EU”, ističe Ana Petrović, direktorica Udruženje inovativnih proizvođača lijekova u BiH.
Stručnjaci upozoravaju i na zabrinjavajuće povećanje potrošnje antibiotika u BiH. To može dovesti do smanjenja efikasnosti antibiotika. Osim toga, na antidepresive i lijekove za smirenje građani su u jednoj godini potrošili 22 miliona KM.
“Pacijenti neće postati ovisni od antidepresiva. Možete postati ovisno od benzodiazepina, tu smo vrlo slobodni. To su lijekovi za smirenje, xanax, bromazepam, to su lijekovi koji su visoko ovisni. Vi u jednom trenutku izgubite kontrolu nad uzimanjem, povećavate dozu, a toga niste svjesni i to je vrlo ozbiljan psihološki problem”, upozorava dr. Sabina Kučukalić, specijalistica psihijatrije.
Ljekari upozoravaju i da se navedeni lijekovi nedozvoljeno izdaju bez recepta. No, barem njih ima u dovoljnim količinima.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
