Svake dvije sekunde u svijetu neko u svijetu doživi moždani udar, a svakih šest sekundi umire. Kako je u Novom danu kazala prof. dr. sc. Merita Tirić-Čampara, prema statistikama zdravstvenih institucija, oko 80 miliona ljudi u svijetu boluje od moždanog udara, a ovaj zdravstveni problem najčešći je i u Bosni i Hercegovini.
“Dijete od dvije godine doživjelo moždani udar”
Na godišnjem nivou bude između 15 miliona i 17 miliona novih slučajeva moždanog udara.
“Bosna i Hercegovina ima relativno visok procent moždanih udara. To je oboljenje koje se najčešće javlja u zemljama nižeg razvoja ili zemljama u razvoju. Vodeći rizik u BiH zasmrtnost i invaliditet je upravo moždani udar. Razlog tome je što je populacija u BiH starija, što imamo nezdrave navike u ishrani u životu, visoki krvni pritisak je najčešći uzrok”, kazala je za N1 prof. dr. Tirić-Čampara.
Predrasude su se da se moždani udari događaju samo starijim osobama.
“Čak 31 posto se javlja kod osoba mlađih od 65 godina. Važno je napomenuti da kako je osoba starija, taj postotak je veći kod starijih osoba. Sa svakim desetljećem od 60 godina i preko, rizik se povećava za 10 posto. Postoji dijete od dvije godine koje je imalo moždani udar. To je zaista ozbiljno oboljenje o kojem treba voditi računa”, istakla je.
Simptomi i posljedice moždanog udara
“Osim visokog pritiska, postoje riziko faktori i mi ih dijelimo u promjenljive i nepromjenljive. Promjenljiv rizikofaktor je visoki krvni pritisak jer ga možete kontrolista i regulisati, dijabetes, povišene masnoće, sjedeći način života – manjak fizičke akitvnosti, pušenje, alkohol i slično. A nepromjenljivi je spol, godine starosti, genetska predispozicija. Najčešće moždani udar se može javiti s raznim onespoboljenjima, mogu biti poremećaji govora, ravnoteže, oduzetost jedne strane tijela, slabija funkcija ruke i noge, ali nekada može biti i bez toga ili drugi razni simptomi, sve ovisi od lokacije moždanog udara u samom mozgu”, navela je prof. dr. Tirić-Čampara.
Visoke temperature i moždani udar
Visoke temperature su povezane i mogu imati utaicaj na pojavu moždanog udara, upozorava Tirić-Čampara.
“One dovode do toga da gubimo minerale i elektrolite i može doći do dehidracije koja smanjuje količinu krvi koja cirkuliše i može dovesti do pojave raznih ugrušaka koji mogu začepiti krvni sud, što može biti razlog pojave moždanog udara. Organizam, da bi regulisao tjelesnu temperaturu na visokim temperaturama, vodi do proširenja krvnih sudova, što je dodatno opterećenje na srce i podizanje krvnog pritiska koji je je najveći riziko faktor za nastajanje moždanog udara. Hronični stres može biti jako povezan s moždanim udarima jer dovodi do oslobađanja hormona – adrenalin i krotizol – koji utiču na kardiovaskularni sistem. Sve je to krug koji dovodi do povećanja krvnog pritiska. i upale u organizmu koje mogu dovesti do oštećenja krvnih sudova i ugrušaka”, kazala je.
Prevencija moždanog udara
Prof. dr. Tirić-Čampara navela je u Novom danu da se 80 posto moždanih udara može prevenirati.
“Držati pod kontrolom krvnipritisak, redovno mjerenje krvnog pritiska – što nije teško, držati šećer i masnoće pod kontrolom, imati fizičku aktivnost koja je u skladi s dobi pacijenta i srčane aritmije – sve se može lijekovima jako dobor kontrolisati. Sama genetska predispozicija je manje rizična ukoliko ove promjenljive faktore držimo pod kontrolom. Ali ako imamo šećer koji je uzburkan, osobu koja je pretila, puši, koristi alkohol ili mlađe osobe koje koriste kokain, onda uz genetsku predispoziciju faktor rizika je puno veći”, kazala je.
Brzi test za otkrivanje moždanog udara
“Osoba u roku od 15 sekundi može znati da li neko doživljava moždani udar. Treba dati samo 4 naloga: 1. Nasmij se. Pogledati ima li simetrije, da li su oba ugla usana simetrična. Ako vidi da je jedna ugao spušten, nešto nije uredu. 2. Reci nešto. Ako govori nepovezano, da ponavlja riječi – nešto nije uredu. 3. Podigni ruke. Ako je jedna ruka slabija ili je ne može podići ili tone – nešto nije uredu. 4. Isplazite jezik. Ako je iskrivljen, ide lijevo ili desno – nešto nije uredu. To je znak da se treba javiti ljekaru”, naglasila je.
“Vrijeme je mozak”
Prof. dr. Tirić-Čampara ističe da je vrijeme ključno.
“Pacijent se mora javiti od tri do četiri i po sata od pojave simptoma da se može pokušati s procedurom koja razgrađuje tromb koji je začepio krvni sud. Ako dođe tada, postoji šanda se to uradi. Nije stopostotno uspješno, ali u velikom broju slučajeva može se uticati na rehabilitaciju i liječenje pacijenta”, zaključuje prof.dr. Tirić-Čampara.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!