Dijete jede pecivo, a treba proteine - roditelji ne trebaju ignorisati ishranu u skladu sa krvnom grupom

Brza hrana vodi do ozbiljnih poremećaja

"Živimo brzim tempom, a najmanje vremena imamo da sjednemo i u miru pojedemo obrok. Nažalost, sve nam je postalo instant i to je najveći problem – od najmlađih u klupama, preko studenata, do odraslih. U praksi se sve češće susrećem s inzulinskom rezistencijom i metaboličkim poremećajima koje direktno uzrokuje brza hrana i loše navike", upozprila je Tandir.

Dodaje da djeca danas imaju neograničen pristup brzoj hrani i gaziranim napicima, dok studenti posežu za energetskim pićima.

"To nam stvara trenutni osjećaj sitosti i energije, ali zapravo iscrpljuje organizam i vodi ka gojaznosti. Djeca zbog toga gube koncentraciju, postaju umorna, nezainteresovana, a statistike pokazuju da Bosna i Hercegovina prednjači u procentima gojaznosti mladih", navodi nutricionistkinja.

Roditelji imaju ključnu ulogu

Tandir je posebno naglasila da roditelji snose najveću odgovornost i da upravo oni trebaju od malih nogu usmjeravati djecu.

"Nije dovoljno dati djetetu novac i pustiti ga da kupi šta želi u pekari. Idealno je da roditelji ustanu 15–20 minuta ranije i pripreme doručak kod kuće. Djeca koja doručkuju kod kuće odlaze u školu zdravija, energičnija i spremnija za nastavu", mišljenja je naša sagovornica.

Iako budžet mnogima predstavlja problem, Tandir objašnjava da se i s ograničenim sredstvima može napraviti nutritivno vrijedan obrok.

"Za 5 KM možete pripremiti voće ili zdrav šejk. Nije svejedno da li dijete ujutro pojede pecivo ili balansirani obrok. Dugoročno, ulaganje u zdravu ishranu znači i manje troškova za liječenje bolesti koje se razvijaju zbog loših navika", istakla je.

Društvene mreže i novi poremećaji u ishrani

Poseban izazov, nastavlja dalje Tandir, predstavljaju društvene mreže i pritisak ideala ljepote, kojem su izloženi i dječaci i djevojčice. Shodno tome, Tandir upozorava da je sve više poremećaja u ishrani kod mladih.

"Više ne govorimo samo o anoreksiji i bulimiji, sada se javlja niz novih poremećaja, poput problema s teksturom hrane, intolerancije na gluten ili mlijeko, Kronove bolesti, pa čak i autoimunih poremećaja kao što su Hašimoto i policistični jajnici kod djevojčica. Sve je to povezano sa stresom, lošom ishranom i nedostatkom sna", pojasnila je nutricionistkinja.

Zatim se posebno osvrnula na manjak sna koji je, prema njenom mišljenju, veliki problem u razvoju.

"Naši tinejdžeri sve više zamjenjuju dan za noć, prate društvene mreže, igraju igrice i organizam im je potpuno iscrpljen. To vodi ka anksioznosti i metaboličkim poremećajima, a ako dodamo i nedostatak fizičke aktivnosti – problem je još veći", upozorava Tandir.

Kao rješenje preporučuje zajedničke porodične obroke, posebno vikendom.

"Planiranje zajedničkog ručka ili doručka gradi posebnu emotivnu vezu unutar porodice i stvara zdrave navike. Nagrada za uspjeh u školi ne treba biti slatkiš, nego pohvala i podrška. Ako dijete i pojede slatkiš – važno je da ga potroši kroz fizičku aktivnost, makar šetnjom", kazala je Tandir.

Ishrana prema krvnim grupama

Na kraju, Tandir je govorila i o ishrani prema krvnim grupama, koju primjenjuje u radu s pacijentima.

"Najveći broj mojih klijenata je iz krvne grupe A. Oni obično konzumiraju meso, mlijeko i mliječne proizvode koje ne mogu svariti i već od malih nogu imaju problem sa crijevima – nadutost, neredovnu stolicu. Često nemaju ni potrebu da imaju tu stolicu. Roditelji moraju prepoznati te znakove i reagovati na vrijeme, jer uklanjanjem namirnica koje tijelu ne odgovaraju, možemo značajno pomoći djetetu", naglasila je.

Dodala je da se i posebna pravila odnose na osobe sa nultom (0) krvnom grupom.

"Njihova ishrana treba biti bazirana na proteinima, ali moraju redukovati bijelo brašno, tjesteninu, krompir, slatkiše, mlijeko i mliječne proizvode. Pacijenti često kažu da najviše vole baš te namirnice, ali važno je učiti ih da ih polako izbacuju. Naši djedovi i bake su mogli više konzumirati takvu hranu jer su vremena bila drugačija, ali danas smo izloženi teškim metalima, virusima i drugim faktorima koji dodatno opterećuju metabolizam", poručila je Tandir.

Na kraju je imala i poruku za roditelje:

"Okolnosti u kojima živimo zahtijevaju da vodimo više računa o sebi i djeci. Ishrana je osnova zdravlja – ona može biti prevencija, ali i lijek. Ako ne reagujemo na vrijeme, posljedice loših navika naplatit će se kroz bolest".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad