Molekularna biologinja porijeklom iz Bosne i Hercegovine s trenutnom adresom u Lisabonu Ljiljana Đukanović, koja je članica je Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), organizirat će sljedećeg mjeseca 14. Dane BHAAAS-a.

Veliki broj etabliranih naučnika i stručnjaka iz cijelog svijeta, u nastojanju da razmijene ideje i stvaraju nove inicijative, okupit će se od 1. do 4. juna.

Skup organizira BHAAAS, organizacija koja od svog osnivanja 2007. godine radi na uspostavljanju i jačanju veza između bosanskohercegovačkih naučnika, umjetnika i profesionalaca u dijaspori te izgradnji mostova saradnje s Bosnom i Hercegovinom i širom regijom.

U razgovoru za Fenu Đukanović kaže da će se stručni program konferencije sastojati od 25 simpozija iz različitih oblasti i velikog broja specijalnih događaja, a studentski program je i ove godine bogat i jedinstven.

Pristup studentskim aktivnostima je besplatan, a puno toga se može pratiti i online, dok Đukanović izdvaja cjelodnevni program 2. juna namijenjen studentima medicine, koji uključuje studentski simpozij, serijal predavanja stručnjaka sa renomiranih institucija u Americi, te okrugle stolove.

Treći dan konferencije na programu je Ljetna škola digitalnih tehnologija u nauci i inžinjerstvu koja traje cijeli dan i donosi predavače sa svih strana svijeta.

Bit će organizirano i nekoliko zanimljivih radionica, kao što je radionica o tome kako naučnici mogu postati inovatori i poduzetnici, dramska radionica za srednjoškolce s Jasnom Diklić, te fotomedijska radionica.

U saradnji sa MojPosao.ba, na programu je i webinar o tome kako napisati dobar CV i pripremiti se za tržište posla. Studenti će također imati priliku da se druže sa Admirom Mašićem, profesorom sa MIT-a, koji je nedavno postigao veliko naučno otkriće o kojem pišu sve svjetske novine.

– Na ovim Danima će se također oficijelno lansirati BHAAAS-ov program mentorstva za studente medicine. Povodom toga organizira se informativna online sesija gdje će se objasniti kako program funkcionira i kako se može aplicirati – kaže Đukanović.

Ova molekularna biologinja aktivno je uključena u popularizaciju i promociju nauke u Bosni i Hercegovini već godinama, a za Fenu naglašava da je postizanje zainteresiranosti pojedinaca za nauku i istraživanje, jako je važno da društvo u kojem oni odrastaju i žive cijeni nauku.

A da bi društvo naučilo da vrednuje nauku, nauka mora kontinuirano biti prisutna u svim aspektima društva, od parlamentarnih diskusija, televizijskih programa, školskih kurikuluma, pa do porodičnih diskusija za stolom, kazala je.

– BiH je naravno daleko od ovoga, ali BiH nije izuzetak. Mnoge zemlje svijeta imaju sličan problem, pa čak i one najrazvijenije. Kao i svugdje, ovakve društvene promjene su komplicirane i traju decenijama. U BiH ipak ima inicijativa koje prave minijaturne, ali važne iskorake. Projekti BHAAAS-a, evropski projekat Noć istraživača u BiH, te sve veći interesi medija za naučne teme, su samo neki od primjera – kazala je.

Đukanović je radila na projektu razvoja naučnog novinarstva u BiH, a u tom kontekstu kaže da je ta vrsta novinarstva vrlo specifična grana. Naučnim novinarom se ne postaje nakon završenog studija žurnalistike niti nakon jednog napisanog članaka o globalnom zagrijavanju.

– Naučni novinar prije svega mora da razumije nauku i da zna da prevede tu nauku na jezik šire publike, a to nije lako i potrebno je puno iskustva. Problem u BiH je što narod ne zanimaju posebno naučne teme, dakle pitanje je koliko ima smisla baviti se naučnim novinarstvom ako nikoga to ne zanima – naglašava Đukanović.

Međutim, naučni sadržaj u medijima je neophodan, kaže ona, kako bi se društvo zainteresiralo za nauku. Duboko vjeruje da upravo mediji, pogotovo danas, igraju ključnu ulogu u kreiranju društva koje razumije vrijednost nauke, a pri tome resursi nisu značajna prepreka.

Za to je važnija volja urednika da uvrste naučni program u svom mediju i pruže podršku i priliku novinarima koji su zainteresirani da se grade u naučnog novinara. Uz to, novinari mogu iskoristiti mnogo dostupnih stipendija, programa, te regionalnih stručnjaka koji bi im pomogli da se specijaliziraju i usavrše.

Tokom pandemije koronavirusa Đukanović je uređivala serijal “60” o koroni”, a danas kaže da je svijet mnogo toga mogao naučiti iz pandemije.

– Naučili smo da zdravstveni sistemi moraju biti jači i bolje pripremljeni, da su državne politike i odluke važne i da mogu spasiti ili ugroziti milione živote, ali da je naše individualno ponašanje možda još važnije – navela je Đukanović.

Naučnici su također naučili puno toga i sve to znanje se može primijeniti u svrhe prevencije i boljeg odgovora na buduće pandemije, mišljenja je.

– Vjerujem da mnogo više ljudi širom svijeta danas bolje razumije šta je virus, kako se širi i zašto su vakcine važne, pa se nadam da ćemo kao društvo biti mudriji kada se desi nova pandemija u budućnosti, a desit će se sigurno – zaključila je u intervjuu za Fenu molekularna biologinja Ljiljana Đukanović.