Postcovid oboljenja gotovo da prave veći problem nego sam virus? Koliko prebolovan koronavirus utiče na organizam? Na šta posebno treba obratiti pažnju? Koji su savjeti? O ovim pitanjima govorio je prim. dr. Mirsad Đugum, internista, kardiolog i akupunkturolog.

Na početku je istaknuo da ima više razloga zbog čega se pacijenti žale, te da je puno više zdravstvene problematike u periodu postcovida.

“Osnovna stvar je postcovid, koji ostavlja posljedice za koje mi nismo znali da virus ili bakterija ostavlja takve posljedice. Statistike se još vode, posebno u svijetu. Evidentno je i da se javlja puno pacijenta koji nisu u periodu covida provodili zdravstvenu zaštitu na pravi način, tako da je sada za otkrivanje drugih problema možda i kasno”, naveo je doktor Đugum.

Zbog čega se najčešće javljaju građani i građanke?

“Najčešća su plućna i srčana oboljenja od različitih poremećaja srčanog ritma. Zdravi ljudi koji nisu prije imali problema oko srca, imaju sada poremećaj srčanog ritma, preskakanja srca, lupanja, do manje energije, čak do smanjivanja snage samoga mišića”, rekao je Đugum.

Mlađa populacija se žali na tegobe

Puno ima i udruženih simptoma, jer covid je ostavio komplikacije kod pacijenata koji su imali jake simptome covida, ali i kod onih koji su imali blage simptome.

“Pacijenti se žale i na loše spavanje, na zaboravnost, na nervne procese u tijelu. Taj sindrom koji se javlja kod pacijenta je širok i kompliciran da ne možeš da kažeš da je od covida. Prije je bilo kad dođe pacijent, pa ne mogu da mu nešto nađu i kažu: vjerovatno je to na nervozi, ali danas se uz taj postcovid sindrom stavljaju različiti simptomi koji možda i jesu i nisu posljedica covida“, istaknuo je dr. Đugum, dodajući da najviše zabrinjava pacijente gubitak kapaciteta pluća i smanjena sposobnost za normalne fizičke aktivnosti.

Izjavio je i da je mlađa populacija ta koja se više žali na pomenute tegobe.

“Više se žale mlađi populacija. Zašto? Jer u starijoj poplulaciji su imali vjerovatno sve ove simptome vezane za organe srce i pluća, a i zaboravnost. Ranije se kod mlađih to vezalo za anksiozna stanja”, kazao je naš sugovornik.