Doktorica za N1 navela "tri bijela zla" koja treba izbjegavati da bismo prevenirali nastanak raka

Doktorica Banjin je pojasnila da prevencija podrazumijeva dvije ključne kategorije – primarnu i sekundarnu. Primarna prevencija obuhvata mjere za smanjenje mogućnosti nastanka bolesti, što se prvenstveno odnosi na stil života.

"To se prije svega odnosi na stil života. Zdrav način ishrane, disanje svježeg zraka, nepušenje, smanjen unos masnoća, takozvana 'tri bijela zla' – šećer, bijelo brašno i so – sve su to mjere koje često spominjemo i koje su općenito dobre za zdravlje svakog pojedinca, pa tako i za zdravlje nacije", istakla je Banjin.

Zagađenje zraka kao specifičan problem BiH

Iako u pogledu ishrane stanovništvo BiH ne zaostaje za savremenim svijetom, doktorica upozorava da je ključni problem u kvaliteti zraka koji udišemo.

"Ono u čemu jesmo lošiji jeste činjenica da dišemo izrazito zagađen zrak. To potvrđuju i sve informacije o tome gdje se nalazimo na ljestvicama zagađenja. Od toga se ne možemo u potpunosti zaštititi jer je to prostor u kojem živimo. Ono što možemo učiniti jeste iskoristiti blizinu planina i šuma, koje su nam, srećom, lako dostupne, kako bismo barem povremeno 'pročistili' organizam i donekle anulirali ono što udišemo tokom radne sedmice u gradovima poput Sarajeva", navela je Banjin.

Govoreći o mehanizmu nastanka bolesti, doktorica je objasnila ulogu PM2,5 čestica koje unosimo disanjem. One, kako je kazala, izazivaju promjene u metaboličkom, cirkulatornom i hormonalnom sistemu, što na kraju dovodi do transformacije u genetskom kodu, što je suština svake maligne bolesti.

Uz zagađenje, kao bitan faktor izdvojila je i hronični stres.

"Problem je taj dugotrajni, tinjajući stres u kojem živimo. Čak i ljudi koji koriste pametne satove mogu primijetiti nagle skokove stresa u situacijama koje subjektivno ne doživljavaju kao stresne. Vaša generacija je odrasla i živi u nestabilnom društvu i navikla je na stres. Moja generacija pamti period mira i sigurnosti. Vi to niste doživjeli i to je jedan od razloga zbog kojih imamo porast incidencije malignih bolesti", kazala je dr. Banjin.

Banjin je naglasila da se rizik od karcinoma pluća više ne veže isključivo za muškarce, već da mu se žene sve više približavaju u statistici. S druge strane, istakla je značaj vakcinacije i screeninga kod tipično ženskih bolesti.

"Kod karcinoma grlića materice često obolijevaju mlade žene koje se javljaju u uznapredovalom stadiju bolesti. Vakcinacijom omogućavamo da naredne generacije takve slučajeve gotovo uopće nemaju", poručila je dr. Banjin.

Savremene terapije i problem njihove (ne)dostupnosti

Iako savremena medicina nudi ciljane terapije i imunoterapije koje daju nevjerovatne rezultate, u Bosni i Hercegovini postoji ogroman problem s njihovom dostupnošću.

"Ta frustracija je ogromna. Bila sam među osnivačima udruženja pacijenata oboljelih od melanoma upravo zbog toga. U trenutku kada su u svijetu već postojali efikasni lijekovi, kod nas su se koristile terapije stare 20 ili 30 godina. Lista onkoloških lijekova nije revidirana sedam godina, a za to vrijeme u onkologiji su napravljena čuda. Pacijenti koji imaju novca mogu se liječiti, a oni koji nemaju često su prepušteni sami sebi", upozorila je Banjin.

Na kraju razgovora, doktorica Banjin je uputila dvije ključne poruke građanima.

"Prvo, ne čekajte da vas nešto zaboli da biste otišli na pregled. Kao što jednom godišnje servisirate automobil, tako trebate voditi računa i o svom zdravlju. Drugo, nikada nemojte zamijeniti zvanično medicinsko liječenje alternativnim metodama. Ne postoji alternativa koja može zamijeniti lijek", zaključila je doktorica Maja Banjin.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad