Dr. Baljić upozorava: Pacijente koje smo liječili kod kuće sada moramo hospitalizirati zbog otpornosti na antibiotike

Antimikrobna rezistencija jedan je od najvećih izazova savremene medicine, a posljedice neracionalne upotrebe antibiotika već se vide i u Bosni i Hercegovini. Infektolog i univerzitetski profesor dr. Rusmir Baljić upozorio je u Novom danu N1 da se sve češće susreću s bakterijama koje više ne reagiraju na antibiotike koji su donedavno bili djelotvorni.

Prije razgovora o antibioticima, Baljić se osvrnuo i na aktuelne redukcije vode u Sarajevu i pitanje da li građani trebaju piti vodu neposredno nakon njenog ponovnog dolaska.

Savjetovao je da se, posebno u zgradama u kojima su cijevi satima ili danima bile bez vode, sačeka i pusti da voda određeno vrijeme teče.

"Prva voda koja krene pokupi sav onaj talog koji sigurno nije dobar generalno za naše zdravlje", rekao je Baljić.

Naglasio je da ne zna na koji se način trenutno testira kvalitet vode, navodeći da bi Zavod za javno zdravstvo trebao izdati odgovarajuća upozorenja ukoliko bi postojao ozbiljniji problem.

"Mi jako volimo antibiotike"

Govoreći o antimikrobnoj rezistenciji, Baljić je objasnio da ona, pojednostavljeno, znači da lijek više nije u stanju uništiti mikroorganizam protiv kojeg se koristi.

Posebno je upozorio na bakterijsku rezistenciju na antibiotike, navodeći da su bakterije često "jedan do dva koraka ispred nauke" te da se rezistencija razvija i korištenjem novih antibiotika.

Problem dodatno povećava njihova neracionalna upotreba.

"Mi volimo, jako volimo antibiotike, da se razumijemo. Vidim to u praksi svaki dan", kazao je Baljić.

Jedna od najčešćih grešaka, kaže, jeste čuvanje ostatka propisane terapije i samoinicijativno uzimanje antibiotika kada se ponovo pojave temperatura ili bol u grlu.

"Mi to ostavimo u neku našu priručnu apoteku i prvi put naredni kada dobijemo temperaturu, kada nas malo zaboli grlo, mi onda posegnemo za tim što imamo", objasnio je.

"Ne tražite od ChatGPT-a ili Geminija da vam odredi antibiotik"

Baljić je upozorio i na novu praksu – traženje medicinskih savjeta od alata umjetne inteligencije umjesto odlaska ljekaru.

Spomenuo je ChatGPT i Gemini, navodeći da ljudi često prvo pokušavaju sami riješiti zdravstveni problem, a tek onda traže stručnu pomoć.

Kasnije je u razgovoru iznio i vrlo konkretnu preporuku:

"Nemojte ukucati svoje simptome i pitati može li, recimo, Duoclav ili nešto slično jer ja imam to, to i to."

Naglasio je da ljekari jednostavnim laboratorijskim pretragama mogu napraviti prvi važan korak i procijeniti radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji.

Odgovornost nije samo na pacijentima

Baljić, međutim, naglašava da odgovornost za prekomjernu upotrebu antibiotika nije samo na građanima.

"Ako niste sigurni, većina ljekara će vam radije propisati antibiotik nego ga neće propisati", rekao je.

Dodao je da postoji i pritisak pacijenata koji od ljekara očekuju terapiju, a ponekad otvoreno poručuju da će, ako im jedan ljekar ne propiše antibiotik, pronaći drugog koji hoće.

"Imate situaciju da nekada i mi podlegnemo kao ljekari zaista pritisku pacijenata, treba biti realan", kazao je.

Covid je dodatno pogoršao problem

Na pitanje koliko je korištenje antibiotika tokom pandemije Covida-19 doprinijelo današnjoj situaciji, Baljić je odgovorio: "Jako puno, vjerujte mi."

Objasnio je da su se u velikom broju slučajeva antibiotici davali preventivno, iako je Covid bio virusna infekcija, dok je broj bakterijskih superinfekcija bio znatno manji u odnosu na količinu korištenih antibiotika.

"Ogromna količina antibiotika je, nažalost, data u tom periodu i mi trenutno imamo jednu jako ružnu situaciju", upozorio je.

Prema njegovim riječima, bakterije koje su se prije i tokom pandemije pojavljivale sporadično sada bilježe snažnu ekspanziju u Bosni i Hercegovini.

Pacijenti koji su se liječili kod kuće sada završavaju u bolnici

Posljedice su već vidljive u svakodnevnoj medicinskoj praksi.

Baljić kaže da se pojavljuju pojedinačni slučajevi u kojima antibiogram pokazuje rezistenciju na dostupne antibiotike. Istovremeno, u populaciji se sve češće susreću s uobičajenim bakterijama koje više ne reagiraju na lijekove na koje su ranije bile osjetljive.

Zbog toga se mijenja i način liječenja.

"Moramo te pacijente koji su se prije liječili kod kuće sa tabletama hospitalizirati da bismo im davali intravenske antibiotike", upozorio je Baljić.

Poseban problem predstavljaju bolnice i jedinice intenzivne njege, a Baljić upozorava da se pojavljuju i vrlo rezistentne gljivice, posebno kod imunokompromitiranih pacijenata. Za određene lijekove koji su u takvim situacijama potrebni izdvajaju se, kako je naveo, milionski iznosi, ali su trenutno dostupni zahvaljujući naporima Kliničkog centra i ministarstava.

Jedno pravilo: Ne uzimajte antibiotike na svoju ruku

Na pitanje koju bi naviku svi mogli usvojiti kako bi antibiotici ostali djelotvorni i u budućnosti, Baljić je izdvojio samo jednu:

"Samo jedna – ne uzimajte na svoju ruku. Mislim da je sasvim dovoljno."

Poručio je da je mnogo bolje konsultovati ljekara nego pogrešnom upotrebom antibiotika doći u situaciju u kojoj više nema lijeka koji djeluje.

Na kraju je podsjetio i na značaj vakcinacije, posebno pred sezonu gripe.

"Molim vas, ozbiljno ipak da shvatimo važnost vakcinacije i koliko nas štiti", poručio je Baljić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad