Pošiljke keksa, vode i tjestenine, namjenjene tržištu u Bosni i Hercegovini, vraćene su sa granice. U proizvodima pronađeni okratoksin, mikotoksin, deoksinivalenoli i tragovi miševa. Šta znače sporni nazivi sastojaka i kakve posljedice njihova dugotrajna konzumacija ima na ljudsko zdravlje, u čemu su sadržani i kako očistiti organizam od njih, pojasnio je nutricionista, dr. Omar Nuhić, koji je bio gost Novog dana.

Nuhić je na početku gostovanja istaknuo da je jako bitno razumjeti šta jedemo, te da je najveći problem kupovina proizvoda bez razumijevanja šta se u njima nalazi. Kod namirnica u većini slučajeva uzimamo uzimamo ono što se reklamira, bez da poznajemo sastojke. Dodaje kako se toksične materije u proizvodima rijetko mjere, pogotovo na Balkanu.

Gdje se nalaze mikotoskini?

Kada su u pitanju testovi, pojašnjava da oni određuju prisustvo donosno nivo mikotoksina, to jest vrstu toksičnih materija iz buđi, a koje najčešće možemo pronaći u keksu, kafi, suhom voću, kakau, i mnogim drugim proizvodima.

Građanima savjetuje da pročitaju sastav onog što kupuju, a ukoliko nisu sigurno šta sve znače sastojci navedeni na omotu proizvoda, da se od istog odmaknemo, bez ulaska u analizu otkud taj proizvod dolazi.

“Kontaminacija je diskutabilna tema, šta ko smatra šta je kontaminirano. Sve ono što je procesuirano ne bi trebalo biti u tom proizvodu, samo cjelovite namirnice, svi emulgatori, kolori, sve je to moralo da prođe određeni nivo hemijskog procesa da bi bilo tu. Postoji poslovica koju često koristim: ‘Sve što namirnica duže traje, mi kraće živimo’  i to je ono čemu svjedočimo danas”, naglašava Nuhić.

“Deoksinivalenol – je jedan od mikotiksina odnosno supstanci koji izaziva inflamatorna oboljenja crijeva kao što je kronova bolest, a pronađen je u tjestenini porijeklom iz Rumunije”

Postoji li nivo mikotoksina u organizmu koji bi bio dozvoljen, i kako ih izbjeći s obzirom na veliku izloženost u današenjem vremenu? Stručnjak odgovara da genetika igra veliku ulogu u tome.

“Da bi pričali o hroničnom aspektu koliko dugo se možemo izlagati tim susptancama bitno je da znamo kakvi su nam geni. Postoje geni zaduženi za čišćenje, veliki broj ljudi bar 50 posto onih koji su radili test, je imalo mutaciju na ovim genima. Šta to znači? Da im je deponija znatno manja nego nekoj drugoj osobi. Na primjer, ako neko puši 20-30 godina i nema značajne posljedice, dok druga na sam miris cigareta može osjetiti muku. To se tiče i mikotoksina. Dozvoljena količina je individualna stvar”, pojašnjava.

Ohratoksin – A, pripada porodici mikotoksina i doslovno napada svaki sistem u tijelu – mozak, živce, imuni sistem, crijevnu floru, reproduktivne organe, itd. Vidjeli smo ga kod skoro svakog djeteta koje ima autizam – kazao je Nuhić.

Dr. Omar Nuhić u Novom danu (N1)

Šta su mikotoksini?

“To su supstance iz buđi, koje mogu da napadaju naše tijelo. Širok je spektar, kod nas je najčešći aflatoksin – često je zastupljen u kukuruzu i mesu, sve što stoka pojede, a bude porijeklo iz kontaminiranog voća i povrće, doći će i nama na stol. Bitno je da aznamo odakle šta kupujemo”, odgovara.

Kako izbjeći mikotoksine, s obzirom da je tržište puno takozvanih bio proizvoda, cjelovitih žitarica, i drugih proizvoda koji se preporučuju za upotrebu? Nuhić ističe potrebu edukacije građana, kako bi se potaknula testiranja, jer jako mali broj proizvoda se testira na mikotoksine.

Kako se očistiti od mikotoksina?

“Prvenstveno tražiti filtriranu vodu da bi spriječili dotok. Osmozni filter je najbolji, drugi nisu toliko efikasni, dalje zelenasto povrće – brokule, prokulice, karfiol, rukola, zelena salata. Postoji takozvani ‘rainbow’ princip, gdje unosimo što veći spektar boja povrća, na ovaj način se postiže antioksidantni sistem i neutrališe nivo toksičnih materija. Suplementacija? Potrebno je targetirati glutation, kojeg inače proizvodi tijelo ali je u deficitu u ovim stanjima, to je susptanca za detoksikaciju, iscrpi se zaliha i moramo mu potaknuti proizvodinju. NAC, C vitamin u velikim količinama, liposomalna kurkuma, a u fazi 2 detoksikacije unošenje bijelog luka”, odgovara Nuhić.

Dodaje kako se detoksikacija odvija u tri faze, te da je prije pristupanja fazi 1 i 2, odnosno čišćenju jetre, potrebno sprovesti fazu 3, odnosno detoksikaciju crijeva.

Ono što još pomaže kod mikotoksina jeste konzumacija aktivnog uglja, zeolita i spiruline, ali sve od navedenog mora biti iz provjerenog uzgoja i provjerene kvalitete, u suprotnom rezultat će odustati.