Hrana koja liječi dušu: Kako ishrana utiče na naše raspoloženje

Jedan slučaj koji je sve promijenio

Prvi tragovi ovog odnosa pojavili su se tokom jedne medicinske studije u kojoj je pacijentkinja, nakon prelaska na mediteransku prehranu, prijavila ne samo sniženje krvnog pritiska i stabilizaciju šećera u krvi, već i nešto neočekivano – iznenadno poboljšanje raspoloženja. Iako se takva promjena tada činila slučajnom, kasnije studije su pokazale da nije bila usamljen primjer.

Naučni preokret: SMILES studija

Prava potvrda stigla je iz Australije. U istraživanju poznatom kao SMILES studija, osobe s težim oblicima depresije su, uz stručnu edukaciju o ishrani, počele konzumirati više povrća, voća, integralnih žitarica, ribe i orašastih plodova. U isto vrijeme izbacili su prerađenu hranu, brzu hranu i zaslađene napitke.

Nakon samo 12 sedmica, učesnici su pokazali značajno smanjenje simptoma depresije i anksioznosti, bez obzira na to da li su izgubili na težini. Ključna poruka: nije gubitak kilograma doveo do boljeg raspoloženja, već sastav ishrane.

Tamna čokolada, bobičasto voće i dobre bakterije

Slične rezultate pokazale su i druge studije koje su se fokusirale na polifenole, biljne sastojke koji se nalaze u tamnoj čokoladi, začinima, bobičastom voću i povrću. Ove supstance pomažu krvnim sudovima, smanjuju upale i – poboljšavaju raspoloženje.

Jedno istraživanje pokazalo je i da konzumacija fermentisane hrane i hrane bogate vlaknima – poput luka, kupusa, kefira i kimchija – značajno smanjuje nivo stresa kod ispitanika nakon samo četiri sedmice.

Neprijatelj broj jedan: visoko prerađena hrana

S druge strane spektra nalazi se industrijska hrana – slatkiši, grickalice, brza hrana, zaslađeni napici. U velikoj studiji među 32.000 žena otkriveno je da one koje najviše konzumiraju ovakvu hranu imaju do 50% veći rizik od razvoja depresije. Najveća opasnost dolazi upravo od zaslađenih pića i vještačkih zaslađivača.

Autori upozoravaju: iako takva hrana može kratkoročno pružiti osjećaj zadovoljstva, dugoročno pogoršava mentalno stanje – sličan obrazac kao i kod drugih zavisnosti.

Crijeva i mozak: nevidljiva veza

U centru ove priče nalazi se crijevna mikrobiota – milijarde bakterija koje naseljavaju naš probavni sistem. One ne samo da utiču na varenje, već i na lučenje hormona, neuroprijenosnika i hemijskih signala koji putuju do mozga.

Naučnici govore o tzv. darm-hirn-achse – osi crijeva i mozga, koja omogućava konstantnu razmjenu informacija. Promjenom mikrobioma, kako sugeriraju neka istraživanja, moguće je pozitivno uticati na raspoloženje, nivo stresa, pa čak i simptome depresije.

Nove nade i savjeti za tanjir

Ova otkrića dovela su do razvoja potpuno nove oblasti medicine – nutricionističke psihijatrije, koja ispituje kako se psihički poremećaji mogu liječiti i ishranom. Iako još uvijek u razvoju, rezultati su obećavajući.

Preporuke stručnjaka su jasne:

• Jedite raznovrsno povrće i voće (posebno bobičasto voće)
  
• Uključite integralne žitarice, mahunarke i orašaste plodove
  
• Koristite začine poput kurkume i šafrana
  
• Pijte fermentisane napitke poput kefira ili kombuche
  
• Izbjegavajte prerađene proizvode i zaslađena pića
  

Jedna šaka orašastih plodova dnevno, kažu istraživači, može smanjiti rizik od depresije za čak 17%.

Ishrana nije čarobni lijek, ali može biti moćan saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja. Dok su terapije i lijekovi i dalje neophodni u teškim slučajevima, svakodnevne prehrambene odluke mogu igrati ključnu ulogu u prevenciji i oporavku. U vremenu kada se depresija i anksioznost šire gotovo pandemijski, hrana se možda vraća kao prva linija odbrane – ne samo za tijelo, nego i za dušu.