Posljednjih godinu dana mnogi se ljudi osjećaju usamljenije nego što su to ikada bili. Za to je u većini slučajeva odgovorna pandemija koronavirusa i izolacija zbog kojih su izbjegavali da provode vrijeme s voljenima, što je dovelo do veće usamljenosti.

Iako je povremeni osjećaj usamljenosti normalna pojava, hronična usamljenost može da ostaviti traga i na mentalnom zdravlju. piše Huff Post.

„Usamljenost se ne dešava samo u situacijama kada su ljudi sami, već to može da bude osjećaj koji se javlja čak i kad su u društvu. Usamljenost se više odnosi na nedostatak veze nego na nedostatak ljudi“, rekla je terapeutkinja Lin Sternlicht i dodala:

„Svi imamo urođenu potrebu i želju za povezivanjem sa drugim ljudima, a kada to ne uspijemo da ostvarimo, možemo da se osjećamo usamljeno“.

Sternlicht je dodala da su ekstrovertne osobe osetljivije na negativne efekte usamljenosti jer su češće loše raspoložene kad su same, nego što je to slučaj kod introvertnih osoba.

Razlika između zdrave samoće i hronične usamljenosti

Svi smo doživjeli trenutke kada smo hteli da budemo sami kako bismo „napunili baterije“, razmislili ili jednostavno učinili nešto samo za sebe. Kada se na kratko isključimo i stvorimo svijet samo za sebe, to može da bude oblik brige o sebi. Ali u kojom trenutku to postaje nezdravo?

Yasmine Saad, klinički psiholog i izvršna direktorica psihološke službe „Madison Park“ u Njujorku, rekla je da „kada iz zdrave samoće ili usamljenosti pređemo u hroničnu usamljenost, ulazimo u negativni prostor u svojoj glavi“.

To se obično događa kada se fokusiramo na svoj osjećaj nepovezanosti sa drugima ili gubitak međuljudskih kontakata. Saad kaže da neki ljudi možda nisu svjesni te promjene, ali njihova tijela i umovi će i dalje pokazivati ​​negativne efekte usamljenosti.

Postoji nekoliko ključnih pokazatelja da usamljenost postaje veći problem:

Osjećate se usamljeno i kada ste u društvu 

Sternlicht smatra da ako se borite sa osjaećajem usamljenosti iako ste u blizini drugih ljudi, taj osjećaj možda upućuje na „veći osnovni problem mentalnog zdravlja ili nedostatak povezanosti“.

Češće se osjećate umorno

Osobe koje se bore sa hroničnom samoćom mogu da se osjećaju umornije nego inače.

Ako ljudi doživljavaju hroničnu usamljenost, zbog pokušaja druženja sa drugima mogu da se osjećaju potpuno iscrpljeno. Kad se neprestano osjećate iscrpljeno, to može dovesti do problema sa spavanjem, slabljenjem imunološkog sistema, loše ishrane i još mnogo toga, što utiče na emocionalnu, mentalnu i fizičku dobrobit.

Teško se povezujete s drugima iako vam to ranije nije bio problem

Ako se osjećate nesposobnim da se povežete sa drugima na nekom dubljem nivou, a to vam nekada nije bilo tako teško, može da bude znak da imate veći problem nego što mislite.

Počeli ste da ispoljavate simptome depresije

Prema terapeutkinji Susan Harrington, „dugotrajna usamljenost često ide ruku pod ruku sa depresijom“.

Pripazite na znakove poput „osjećaja tuposti, trajne izolacije, negativnog razmišljanja ili neobjašnjive promjene u navikama spavanja i ishrane“, upozorila je Harrington i dodala da su ostali manje očiti znakovi razdražljivost, osjećaj krivice, sporiji govor ili kretanje kao i nemir“.

Umjesto da se suočite sa problemom, usvajate nezdrave navike

Prejedanje, pušenje, zlouporaba droga i opojnih sredstava ili pretjerano konzumiranje alkohola ponekad mogu da budu mehanizmi suočavanja sa problemima.

„Istraživanje je pokazalo da osjećaj usamljenosti može da bude ključni faktor u razvoju zavisnosti. Ako se okrenete drogama, alkoholu, prejedanju ili nekom drugom nezdravom i potencijalno zavisničkom ponašanju da biste se nosili s usamljenošću, ovo bi mogao da bude znak većeg problema“, kaže Sternlicht.

Imate suicidne misli

Prema mišljenju Mary Joye, savjetnici za mentalno zdravlje, hronična samoća može dovesti do osjećaja da ne vidite vlastitu svrhu. Rekla je da se neki ljudi mogu da počnu da se pitaju: „Zašto sam ovdje?“ ili da pomisle: „Ne želim nikome da budem teret.“

„Na ovu posljednju izjavu vrlo je važno obratiti pažnju jer je ljudi često govore kada imaju suicidne misli“, rekla je Joye.

Ako vaše razmišljanje počne da se okreće u tom smjeru, obratite se stručnjaku za mentalno zdravlje ili službi za podršku mentalnom zdravlju.