Srčani udar je među vodećim uzrocima smrti i invaliditeta u svijetu. Bolesti srca i kardio-vaskularnog sistema svake godine ubijaju više od 18 miliona ljudi širom svijeta, što čini 32 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu.

Procjenjuje se da će globalno na godišnjem nivou do 2030. godine kardiovaskularne bolesti biti uzrok smrti za 30 miliona ljudi.

Najčešće bolesti srca su ishemijska bolest srca, uključujući srčani udar, poremećaji srčanog ritma, zatajenje srca i bolesti srčanih zalistaka, dok je moždani udar najčešći među cerebrovaskularnim bolestima. Smrt među srčanim bolestima najčešće je uzrokovana srčanim udarom i zatajenjem srca.

Nedostatak fizičke aktivnosti

Posljednjih godina je sve više mlađih ljudi koji imaju teške oblike srčanog udara.

“Srčani udar sve je češći kod mlađih osoba kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Uzrok tome je nezdrav način života i malo fizičke aktivnosti. Svjedoci smo da većina ljudi vozi auto, a sada su u trendu električni trotineti. Rijetko ćemo viđati ljude da hodaju, da voze bicikle… Tu je i nezdrav način ishrane, unos velike količine masnoća i šećera, što ima uticaj na krvne žile”, rekao je Denis Mačkić, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije, šef Odjela za internu medicinu Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Faktori rizika na koje možemo uticati i držati ih pod kontrolom kako bismo prevenirali kardiovaskularna oboljenja ili spriječili pogoršanje i komplikacije su pušenje, fizička neaktivnost, nepravilna ishrana, prekomjerna tjelesna težina, povišeni krvni tlak, povišene vrijednosti masnoća i šećera u krvi, prekomjerna konzumacija alkohola, kontinuirana izloženost stresu, aerozagađenje i onečišćenje okoliša.

“Srčani udar je vodeći uzrok mortaliteta u svijetu pa tako i kod nas. Situacija u BiH je slična kao u zapadnoj Evropi. Uočeno je povećanje broja srčanih udara, a dobna skupina se sve više snižava i sve je više mlađih ljudi koji imaju teške oblike srčanog udara, a uzrok tome je nezdrav način života, konzumiranje cigareta i nezdrava ishrana. Veliki uticaj imaju i genetski faktori, ukoliko su otac ili majka rano oboljeli od kardio-vaskularnih bolesti. Međutim, nekada ne postoji nikakav riziko faktor, a desi se srčani udar. Tako da nema 100 postotnog pravila“, istakao je Mačkić.

Stres otežavajući faktor

Infarkt miokarda ili srčani udar je nekroza, odnosno odumiranje dijela srčanog mišića zbog potpunog prestanka dotoka krvi u zahvaćeni dio srčanog mišića.

“Velika je mogućnost da se preživi srčani udar zbog savremenih metoda liječenja. Danas puno više ljudi preživi. Apel građanima je zdrava ishrana, zdrav način života i prestati konzumirati ili smanjiti cigarete”, rekao je Mačkić.

Stres je također jedan od uzročnika srčanog udara.

“Vrlo je teško smanjiti razinu stresa. Sjećam se života u socijalizmu. Ljudi su imali jedan, siguran posao, dobijali stan od države. Međutim, sada kada se sve to mora kupiti i raditi po dva, tri posla, to je onda malo teže”, pojasnio je Mačkić.

Prema njegovim riječima, preventivno se može djelovati tako što ćemo izbjegavati stres, ne konzumirati cigarete, zdravo se hraniti i barem pola sata dnevno imati fizičku aktivnost kao što je šetnja, trčanje ili vožnja bicikla.

Nova metoda

Na Odsjeku za kardiologiju Opće bolnice “Prim. dr, Abdulah Nakaš” nedavno je uvedena nova metoda pregleda pacijenata, a radi se o transezofagealnoj ehokardiografiji, odnosno ultrazvučnom pregledu srčanih struktura iz jednjaka i želuca.

Transeszofagealna ehokardiografija (TEE) je vrsta tehnike snimanja koja daje detaljnije slike stanja od standardnog transtorakalnog ultrazvuka. Za razliku od standardnog transtorakalnog ehokardiograma, echo transduktor koji stvara zvučne valove za TEE pričvršćen je na tanku cijev koja prolazi kroz usta, niz grlo u jednjak i želudac.

“To je pregled srca iz jednjaka gdje se puno bolje vide srčane strukture”, pojasnio je Mačkić.