Svijest o vitiligu i drugim autoimunim kožnim oboljenjima često je niska među stanovništvom. O najčešćim mitovima i zabludama o vitiligu ili psorijazi u "Novom danu" su govorile dermatologinja Tamara Jovović i Emina Merkez, PR menadžerica koja boluje od vitiliga.
Dio Emininog života, vitiligo je postao prije sedam godina. O ovom autoimunom oboljenju, kaže, prije nego što joj je dijadnosticirano, ništa nije znala. Dermatologinja Tamara Jovović bila je ta koja joj je na najprostiji mogući način objasnila o kakvom oboljenju je riječ.
Za vrijeme pandemije, kada su mnogi bili primorani boraviti u kući, Emina je počela pisati o svojoj bolesti, pa je pokrenula blog. Pisala je, kaže, uvijek u suradnji sa stručnjacima – dermatolozima, endokrinolozima, dijabetolozima, pa čak i ginekolozima.
Kao i mnogi drugi, i ona se na samom početku susretala s predrasudama i pitanjima poput “da li te boli”, “da li će ti se vratiti boja kože”, “jesi li izgorjela” ili “da li je to možda neka infekcija”.
“Ja nekako uvijek kažem i to na svojim društvenim mrežama forsiram da je vitiligo bolest duše, da je imaju ljudi koji su emotivniji od drugih. Ja takva jesam i generalno svi ljudi koji imaju neko autoimuno oboljenje su dosta emotivniji, dosta su srčaniji zapravo i zbog toga su i oboljeli – struka to potvrđuje. Zbog toga o tome uvijek glasno govorim i brendovima, nevezano da li su to kozmetički ili modni brendovi, stavljajte u prvi plan takve ljude. Ne mora to biti vitiligo, može biti psorijaza, može biti dermatitis koji sam ja imala jako izražen u nekom pubertetskom dobu, gdje je to bilo jako ružno za vidjeti, a u tom periodu nije bilo nekih velikih stručnjaka i ljudi koji su se educirali kao što je doktorica Tamara van granica BiH, pa to znanje donijeli nama”, kaže Emina.
Dodaje da pitanja ne trebaju biti s predrasudama, pogotvo kad je riječ o mladim ljudima. Također ističe da je ljetni period vjerovatno najgori s osobama s autoimunim kožnim oboljenjima.
“Ja se sada dobro nosim s tim, ali mi je trebalo dugo. Međutim, ima mnogo žena koje zapravo ne izlaze na sunce, ne sunčaju se, to pokrivaju. Sjećam se poruke djevojke, to uvijek spominjem, koja je napisala za vrijeme Covida da je sretna što se nose rukavice, jer je konačno niko ne pita šta ti je to na rukama”, kaže.
Šta je vitiligo i kako nastaje?
Vitiligo je autoimuno kožno oboljenje koje uzrokuje gubitak pigmenta na koži, stvarajući bijele mrlje. Prema istraživanjima, oko 1% svjetske populacije pati od vitiliga. Uzroci ove bolesti još nisu u potpunosti razjašnjeni, ali se smatra da kombinacija genetskih i okolišnih faktora igra ključnu ulogu.
“U principu to je obično okolina. Međutim, to se s vremenom poprilično mijenja, upravo zato što osobe koje se nalaze u okolini osoba koje imaju oboljenje vitiligo, znači to su bijele fleke na koži, vrlo često ne znaju o čemu se radi i onda mogu zamijeniti ovo oboljenje sa nekim infektivnim oboljenjima, gljivičnim infekcijama i imaju tu vrstu jednog odpora. Međutim, nekakvim dugotrajnim radom, upravo to jednom medijskom kampanjom, razgovorima s pacijentima i okolina prihvata isto tako ono što je važno da je taj svjetski trend upravo toga da nema više tih nekakvih predrasuda, naročito na osnovu nekog fizičkog izgleda gdje je vitiligo kroz određene društvene mreže, kroz manekenstvo, kroz modeling gdje su top modeli, reklamne kampanje, gdje jednostavno se i ta šira javnost, mlađa populacija također koja upravo stasava, uvide ustvari da je to jedan dio života, dio svoje okoline, da neki ljudi imaju problem s kožom, u ovom slučaju vitiligo, ali ja uvijek navedem da postoje mnoga kožna oboljenja koja su, hajde kažemo, hronična i s kojima morate živjeti. Pacijent živi, a okolina treba da apsolutno prihvati i da ne osuđuje niti da ima nekakvu vrstu otpora”, pojašnjava doktorica Jovović.
Jedna autoimuna bolest vuče drugu za sobom
U slučaju vitiliga u organizmu dolazi do jednog poremećaja gdje tijelo prepoznaje melanocite kao stranu tvar, odnosno stranu supstancu – napada ih, razara i to se očituje u kliničkoj slici kao depigmentacija, kaže doktorica.
“To je sami uzrok autoimunih oboljenja, vrlo često je u pozadini nekakva genska osnova koju vi možete povući, ali kroz generacije. Vrlo često kod mene dođu pacijenti i kažu pa niko nije imao, ne samo kod vitiliga nego i kod nekih karcinoma kože koji su genski, imaju određenu mutaciju. Tako da u principu autoimunne bolesti – imate gensku predispoziciju vrlo često i određenu vrstu trigera. Triger može da bude drugo autoimuno oboljenje. Vrlo često vitiligo je povezan sa problemom sa štitnom žlijezdom, najčešće se radi o hipotireozi, tako da obično pacijenti koji imaju vitiligo, ja ih uvijek pošaljem da urade i druge pretrage, među ostalim prioritetno štitnu žlijezdu. Osim toga određena vrsta stresa i ono što ja volim uvijek naglasiti jeste da osobe koje imaju vitiligo, koje imaju psorijazu, imaju tzv. Kebnerov fenomen. To je vrlo važno zato što veliki broj žene radi razne vrste estetskih tretmana, a Kebnerov fenomen podrazumijeva da na mjestu povrede tkiva, odnosno povrede kože, dobijete novu promjenu. Da li psorijatično ili u ovom slučaju vitiliga, zavisi koju vrstu oboljenja kožnog imate koja na ovaj način reagira na povrede”, ističe dr. Jovović.
Emina ima inzulinsku rezistenciju i, svjesna da može dobiti i drugo autoimuno oboljenje, vrlo često provjerava svoju štitnu žlijezdu.
“Nekako su sve to oboljenja koja idu jedno uz drugo. Ja sam svakako imala i psihološku pomoć jer je meni u tom trenutku bilo jako teško da zapravo prihvatim, jer nisam znala, zapravo niko ne može ni znati šta se može očekivati od vitiliga. Trenutno je on nekako najvidljiviji na mojim rukama i on ne stagnira. Postoje osobe kod kojih stagnira, o tome će sve vjerovatno doktorica Tamara više govoriti, ali sebe sad uhvatim u ovom trenutku, evo nekoliko godina kasnije da zapravo budem ja podrška ženama koje se meni jave i objašnjavam. Nažalost na tržištu je jako puno krema o kojima se govori, ali istina je da zapravo je mali, skoro niti jedna da može pomoći u potpunom izlječenju ili povratku pigmenta, bar ja što sam do sada probala”, dodaje.
Liječenje vitiliga
Liječenje vitiliga je, nažalost, jako teško, kaže dr. Jovović.
“Dugo se tragalo za nekom mogućnosti liječenja vitiliga. Moram biti iskrena, kod nekih osoba, recimo, standardna terapija sa kortikosteroidima i kalcineurin inhibitorima, koja se aplicira odmah nakon, uvučavanja početnih fleka, može dovesti do repigmentacije. Postoje i UV lampe koje se koriste specijalno za vitiligo, ali odgovor je poprilično individualan i vrlo često loš. U posljednje vrijeme, to posljednje što je izašlo, to su jaki inhibitori koji su ustvari kao biološka terapija u formi kreme, koja je FDA prošla dozvolu, Američke agencije za lijekove, i ona se nanosi na kožu sa vitiligom. Kod velikog broja ljudi izaziva repigmentaciju, međutim, i dalje i nakon prestanka korištenja, opet se vraća depigmentacija, opet nastoji bijele fleke. Moram reći da je to bio jedan veći korak koji je dao opet daleko veće rezultate nego što su dale ostale terapijske metode”, pojašnjava dermatologinja.
Kod svih autoimunih oboljenja važna je i adekvatna prehrana, adekvatno nutricionističko savjetovanje i adekvatno savjetovanje sa dermatologom o njezi kože.
“Ono što mene jako iznenađuje jeste što u moju ordinaciju dođu ljudi koji imaju vitiligo, dođu radi drugog nekog problema, jednostavno već žive sa njim i više na njega ne obraćaju pozornost. Međutim, to nekada zna da bude onako mač sa dvije oštrice zato što zanemare da su ustvari melanociti kojih pacijent više nema odbrana naše kože od UV zračenja. Što u konačnici dovodi do toga da ukoliko ne njegujemo odnosno ne štitimo tu kožu od sunca, na tom mjestu možemo dobiti karcinom kože. I to je dugotrajno izlaganje, znači stvaranje opekotine, jer nama melanociti služe, boja kože nam služi, upravo u tom smislu da mi možemo da apsorbiramo i da na adekvatan način odgovorimo na UV zrake koje izazivaju DNA mutaciju, u konačnici mogu dovesti do malih neotransformacija. Pacijent s vitiligom na tim mjestima apsolutno je nezaštićen”, napominje, ali dodaje da to ne znači da pacijenti ne mogu otići na more, nego da tokom cijele godine moraju kontinuirano biti namazani na eksponiranim mjestima zaštitnim faktorom.
“Također moram naglasiti da osobe koje imaju vitiligo ukoliko izgore na suncu, nevezano sad o malignitetima o kojima ja najviše u principu pričam, jer to je nekako moja uža specijalnost, jeste da i ta povreda tkiva, znači uslijed UV zraka, može izazvati novu depigmentaciju. Tako da je ta zaštita od sunca jedino ono što je zaista ugrožavajuće za pacijenta sa vitiligom. Tu se zaista mora voditi briga o svojoj koži, adekvatno na nju reagirati i bilo kakvo izlaganje vanjskom svjetlu, potrebna je UV zaštita”, dodaje.
Psorijaza – autoimuno kožno oboljenje koje nije samo estetski problem
Još jedno kožno oboljenje je psorijaza – hronična, autoimuna bolest koja se odlikuje brzim rastom ćelija kože, što rezultira stvaranjem ružičastih, ljuskastih pečata koji mogu zahvatiti sve dijelove tijela.
“Psorijaza je već nešto drugo od vitiliga, koji je zaista samo estetski problem. Psorijaza osim estetskog problema nosi određene komorbiditete, odnosno vrlo često, nažalost, ti pacijenti razviju psorijatični artritis koji predstavlja zaista probleme. Druga stvar, zahvaćenost kompletnog tijela zna da se desi. Osim toga, vrlo često je udružena s nekim drugim oboljenjima kod pacijenata sa psorijazom. Što se tiče samog liječenja psorijaze, osim topikalne terapije, koja je standardna za te neke manje oblike, sada imamo i biološku terapiju. Ta vrsta usluge se pruža u kliničkim centrima Bosne i Hercegovine. Isto tako dolazi nova biološka terapija, koja će biti u prvoj fazi kliničke studije, u Bosni i Hercegovini u fazi kliničke studije. Moram biti iskrena, da ne bi pacijenti to pogrešno shvatili, u Europi je ona standardna terapija, ne samo za psorijazu, nego i za druga oboljenja”, kaže doktorica.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!