Jedete i kada niste gladni? Iza toga bi mogao stajati fenomen o kojem se sve više govori

Riječ je o učestalim, ponekad i nametljivim mislima o hrani koje se mogu pojaviti nezavisno od stvarnog osjećaja gladi.

Novo američko istraživanje pokazalo je da je takvo iskustvo češće nego što se možda misli. Iako se rezultati ne mogu direktno preslikati na stanovništvo Bosne i Hercegovine, fenomen nije ograničen na određenu zemlju i može biti poznat mnogima koji se često zateknu kako razmišljaju o hrani, čak i kada nisu gladni.

Za njega još ne postoji općeprihvaćena naučna definicija.

Istraživanje Univerziteta Penn State, objavljeno u časopisu Obesity Science and Practice, pokazalo je da 18 posto odraslih Amerikanaca prijavljuje čestu ili stalnu prehrambenu buku, pri čemu je ovaj fenomen izraženiji kod određenih grupa ljudi, piše Newsweek.

Daisuke Hayashi, glavni autor studije, rekao je da naučnici zasad vrlo malo znaju o tome šta se događa u mozgu tokom takvih iskustava.

Jedna od pretpostavki je da ljudi koji doživljavaju prehrambenu buku snažnije reaguju na podražaje povezane s hranom, poput reklama za brzu hranu, kruljenja u stomaku ili želje za kokicama tokom gledanja filma.

"Zamislite to kao preosjetljiv detektor dima koji se previše lako aktivira i ne prestaje pištati, toliko da vam počne ometati svakodnevni život", objasnio je Hayashi.

Istraživanje se temeljilo na internetskoj anketi provedenoj 2026. godine na reprezentativnom uzorku od 1.000 odraslih Amerikanaca. Učesnici su na skali od 1, što je označavalo "nikada", do 5, odnosno "uvijek", odgovarali koliko često doživljavaju prehrambenu buku.

Šta je istraživanje otkrilo?

Rezultati su pokazali da su žene imale oko 1,8 puta veću vjerovatnoću od muškaraca da prijave čestu prehrambenu buku.

Mlađi ispitanici češće su prijavljivali takva iskustva nego stariji, dok je kod ispitanika koji su se izjasnili kao pripadnici azijske rasne grupe ta vjerovatnoća bila dvostruko veća nego kod pripadnika drugih grupa.

Ispitanici koji su prijavili gubitak kontrole nad jedenjem imali su gotovo šest puta veću vjerovatnoću da doživljavaju čestu ili stalnu prehrambenu buku u odnosu na prosječnog učesnika.

Kod sadašnjih i bivših korisnika GLP-1 lijekova ta vjerovatnoća bila je oko 1,5 puta veća od prosjeka.

Naučnici pretpostavljaju da žene češće doživljavaju prehrambenu buku jer češće pokušavaju smršati. S druge strane, nalaz o ispitanicima azijskog porijekla iznenadio ih je.

"Ne postoje podaci ni teorija koji bi objasnili taj rezultat i ne bismo željeli donositi opće zaključke na osnovu samo jednog nalaza, posebno iz istraživanja u kojem je učestvovalo tek pedesetak osoba azijskog porijekla", upozorio je Hayashi.

Prema modelu CIRO, koji je razvio njegov tim, na pojačane i dugotrajne reakcije na podražaje povezane s hranom mogu utjecati genetika, osobine povezane s apetitom, tjelesna težina te razlike u nivoima hormona koji regulišu apetit i osjetljivosti na njih.

Prehrambenu buku mogu pojačati i proturječni stavovi prema hrani, naročito kod ljudi koji su često na dijetama i osjećaju snažnu želju za određenom hranom dok istovremeno pokušavaju ograničiti njen unos.

"Zamislite to kao neprestanu unutrašnju borbu između razloga zbog kojih biste trebali pojesti ono za čim žudite i razloga zbog kojih to ne biste trebali učiniti", objasnio je Hayashi.

Šta su otkrili o korisnicima lijekova za mršavljenje?

Neočekivan rezultat bio je i onaj o sadašnjim i bivšim korisnicima GLP-1 lijekova.

Naučnici smatraju da bi objašnjenje moglo biti u njihovoj povećanoj svjesnosti o prehrambenoj buci.

"Ako GLP-1 lijekovi smanjuju prehrambenu buku, njihovi korisnici mogli bi biti posebno svjesni svake takve misli koja se ipak pojavi, pa je zato češće i prijavljuju", objasnio je Travis Masterson, koautor studije.

Prema Hayashiju, rezultati dovode u pitanje uvriježeno mišljenje da ljudi s viškom kilograma jednostavno nemaju dovoljno snage volje da kontrolišu koliko jedu.

"Kada gotovo svaka peta odrasla osoba kaže da razmišlja o hrani većinu vremena ili neprestano, bez obzira na to je li gladna, je li to zaista pitanje snage volje? Ili postoje drugi faktori koji utječu na naš mentalni i emocionalni odnos prema hrani? Dokazi snažno upućuju na ovo drugo", rekao je Hayashi.

Savjetovao je ljudima kojima prehrambena buka stvara probleme da razgovaraju s ljekarom.

Naglasio je i da su istraživanja ovog fenomena tek na početku te da je najprije potrebno jasno definirati šta prehrambena buka zapravo jeste.

Bez jasne definicije, upozorio je, postoji opasnost da se uobičajene misli o hrani počnu nepotrebno smatrati medicinskim problemom.

To bi moglo potaknuti ljude da teže potpunoj "prehrambenoj tišini" i učiniti ih podložnijima marketinškim porukama koje ih uvjeravaju da imaju problem, iako za to ne postoji medicinska osnova, prenosi Index.hr.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad