GMO namirnice stižu na tržište: Banane koje sporije tamne i krompir otporan na bolesti mogli bi promijeniti poljoprivredu

Za razliku od klasične genetske modifikacije, koja podrazumijeva unošenje stranog DNK materijala u organizam, uređivanje gena omogućava ciljane promjene unutar vlastitog genoma biljke. Naučnici tako mogu mijenjati određena svojstva bez unošenja genetskog materijala iz nepovezanih vrsta.

Tehnologija nije potpuno nova u poljoprivredi. Ljudi su hiljadama godina selektivno uzgajali biljke kako bi dobili krupnije, slađe, otpornije i lakše upotrebljive plodove. Današnje banane, naprimjer, znatno se razlikuju od svojih divljih predaka, koji su imali tvrde sjemenke i malo jestivog dijela. Slično tome, karfiol, brokula, kelj, kupus i prokulice potiču od iste biljne vrste, ali su generacijama uzgajani zbog različitih osobina.

Nova tehnologija omogućava naučnicima da do željenih promjena dođu znatno brže i preciznije.

Banane koje sporije tamne

Jedan od proizvoda razvijenih ovom metodom jeste banana koja sporije gubi svoju karakterističnu žutu boju nakon rezanja ili oštećenja. Cilj je produžiti njenu svježinu i smanjiti bacanje hrane.

Ovakva promjena mogla bi biti korisna trgovcima i potrošačima, posebno zato što voće koje brzo mijenja boju često završava kao otpad iako je još uvijek jestivo.

Paradajz s više vitamina D

Drugi proizvod je paradajz s povećanim sadržajem vitamina D. Njegov razvoj usmjeren je na poboljšanje nutritivnih svojstava namirnice koja se redovno koristi u ishrani.

Takav proizvod mogao bi predstavljati dodatni izvor ovog vitamina, važnog za zdravlje kostiju i pravilno funkcionisanje organizma.

Krompir otporan na biljne bolesti

Posebnu pažnju privlači sorta PiperPlus, razvijena na osnovi poznatog krompira Maris Piper. Ova biljka otporna je na plamenjaču krompira, virus Y krompira i virus uvijenosti lista.

Plamenjača može uništiti čitave usjeve, a njeno suzbijanje često zahtijeva višestruku primjenu fungicida. Otpornija sorta mogla bi smanjiti gubitke u proizvodnji i potrebu za hemijskim tretmanima.

Ipak, otpornost na bolesti ne znači i otpornost na ekstremne vremenske uslove. Krompir s izmijenjenim genima i dalje može stradati zbog suše, visokih temperatura ili nedostatka vode.

Pšenica s manje potencijalno štetnih materija

Istraživači rade i na precizno uzgojenoj pšenici koja sadrži manje slobodnog asparagina. Ova aminokiselina tokom pripreme hrane na visokim temperaturama može doprinijeti stvaranju akrilamida, hemijskog jedinjenja koje je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg kancerogenog djelovanja.

Takva pšenica mogla bi biti korisna u proizvodnji hljeba i keksa, ali njena vrijednost zavisi i od sposobnosti uzgoja u promijenjenim klimatskim uslovima.

Jagode koje duže rađaju

Genetskim uređivanjem razvijaju se i jagode koje cvjetaju i donose plodove tokom dužeg perioda. To bi moglo produžiti sezonu proizvodnje i omogućiti stabilniju ponudu na tržištu.

Ipak, upravo klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova za poljoprivredu. Suše, visoke temperature, bolesti i ograničene zalihe vode već utiču na prinose brojnih kultura. U takvim okolnostima, stručnjaci smatraju da bi budući razvoj preciznog uzgoja trebalo usmjeriti i na stvaranje biljaka koje mogu podnijeti nepovoljne uslove.

Dugoročno, najveći značaj ove tehnologije možda neće biti u tome da voće duže zadrži lijep izgled, nego u mogućnosti da poljoprivrednicima pomogne da nastave proizvodnju hrane uprkos sve težim uslovima.