Jovović: Raste broj djece sa malignim oboljenjima kože, a melanom je otporan na liječenje

Koliko puta ste pjege, mrlje ili crvenilo na koži pripisali suncu i rekli – "ma to je ništa“? Koliko puta ste zanemarili mladež misleći da je samo estetski problem? Upravo te misli i rečenice često znače presudan propust.

"Melanom ne boli, ne upozorava, ne lupa na vrata, ali ubija“, upozorava doktorica Jovović i ističe da se danas ne skidaju samo flekice, već iluzije o zdravoj preplanuloj boji.

Sunce kao saveznik i neprijatelj

"Sunce povećava nivo serotonina – hormona sreće – i zbog toga volimo da mu se izlažemo. Međutim, opasnosti od neadekvatnog izlaganja UV zračenju su vrlo ozbiljne“, kazala je Jovović i dodala da nepravilna izloženost suncu, bez zaštite i u neodgovarajućim periodima dana, ostavlja duboke posljedice.

Posebno upozorava na tzv. "zdravu boju":

"Kad pogledate preplanulog pacijenta golim okom – izgleda bronzano. Ali kad pogledate dermatoskopski, koža je zapravo crvena. Krvni sudovi su prošireni, koža je u upalnom stanju i brani se stvaranjem pigmenta", navela je.

Flekice koje nisu bezazlene

Doktorica ističe da koža sve pamti.

"Najčešće dobijemo fleke na istim mjestima jer melanociti imaju memoriju. I malo izlaganja UV zrakama izaziva njihovu aktivaciju. Zbog toga se pigmentacijske promjene, naročito na licu i vratu, često vraćaju. Osobe sa svjetlijim tenom imaju nešto manje šansi da razviju hiperpigmentacije, dok tamnije osobe imaju veću predispoziciju. Trudnoća, hormonski poremećaji i upotreba određenih lijekova dodatno mogu potaknuti te promjene", pojasnila je.

Na pitanje koliko štete vučemo iz ranih godina života, Jovović jasno odgovara:

"Ogroman broj. Do 18. godine nastane 80% oštećenja kože. U tim godinama se nije vodila briga, svijest nije postojala na sadašnjem nivou, a medicina nije mogla dati molekularna objašnjenja“, stava je.

Zabrinjavajući je i podatak da se broj djece s malignim oboljenjima kože povećava.

"Evropa i svijet ozbiljno pristupaju problemu. Kod nas se radi sporadično. Ranijih godina su organizovani besplatni skriningi, gdje se pokazao porast svih generacija oboljelih od melanoma. Ti su termini bili popunjeni odmah. Pretprošle godine su održani pregledi pod okriljem kantonalnog ministarstva zdravlja u Sarajevu. Tada je bio veliki odziv i otkriven veliki broj displastičnih mladeža i melanoma. Bilo je pacijenata s više od jednog melanoma. Mnogi nikad ranije nisu otišli na dermatološki pregled. Kampanja je bila za svaku pohvalu. Nadamo se da će ministarstvo prepoznati interes građana. Kantonalno ministarstvo zdravlja preuzelo je finansiranje pacijenata sa metastatskom bolešću, koji su ranije čekali i nisu dočekali liječenje", upozorila je.

Kanton Sarajevo preuzeo je finansiranje liječenja metastatskih pacijenata, dok je ostatak Federacije BiH, kako kaže, ostavio ljude na listama čekanja.

"Melanom je rezistentan (otporan) na hemoterapije i zračenje. Inovativne terapije su jedini izbor, a liječenje jednog pacijenta godišnje košta više od 200.000 KM. Jeftinije metode nisu opcija. Prije uvođenja imunoterapije i target terapije, od deset osoba s metastatskom bolešću – samo je jedna i po doživjela pet godina života. Uvođenjem inovativnih terapija, taj broj je porastao na 50%. To pokazuje koliko je melanom ozbiljna bolest i koliko je rana dijagnostika ključna", naglasila je.

Dodaje da se uz to moraju raditi i redovni CT, ultrazvučni pregledi, laboratorijske analize – što dodatno opterećuje zdravstveni sistem.

"Zato se moramo baviti prevencijom“, poručuje.

Cijelo tijelo treba pregledati

Pacijenti često traže da im se pregleda samo jedan mlade, ali to nije dovoljno, ističe Jovović.

"Treba pregledati cijelo tijelo. Promjene se često skrivaju na teško dostupnim mjestima – pazuhu, preponama, između gluteusa, na leđima. Ima promjena manjih od 2 mm, koje je teško sam primijetiti. Zato je digitalna dermatoskopija važna. Komparacija sa prethodnim nalazima je ključna. Najbezazlenije je ukloniti sumnjivu promjenu. Bolje imati ožiljak nego kasnije posljedice. Estetika je važna, ali zdravlje je prioritet. Fleke, preplanulost, zablude – sve to treba sagledati racionalno", istakla je.

Zaštita – ozbiljno i redovno

Na pitanje kako se treba ponašati na suncu, savjetuje.

"Nemojte slušati savjete necertificiranih osoba. Medicina se zasniva na dokazima. Koristite kreme sa SPF faktorom, a ako se bojite hemijskih filtera, postoje mineralni koji se ne apsorbuju u kožu. Nanosite ih svaka dva sata. Ne treba nas obeshrabriti to što smo griješili do 18. godine. Beta-karoten i pravilna zaštita kože su i dalje važni. Prevencija je moguća. Pomadice za brzo tamnjenje i slični proizvodi često su štetni", navela je.

Upozorava i na prirodne preparate.

"Neki prirodni preparati čak povećavaju oštećenje kože izložene UV zračenju. SPF manji od 5 je zabrinjavajuće nizak. Potrebni su preventivni pregledi koje će vlast prepoznati. Jer, 200.000 KM po pacijentu – to Bosna i Hercegovina sebi ne može priuštiti. Nadamo se da će vlast prepoznati značaj preventivnih pregleda. Jer mnogo je lakše prevenirati nego liječiti“, poručila je doktorica koja je kao primjer navela Njemačku koja je u okviru obaveznog skrining programa pregledala više od 20 miliona ljudi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad