Rizik od moždanog udara smanjit ćete zdravim životnim stilom i prehranom u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Uz to, zeleni čaj dokazano smanjuje rizik od bolesti krvnih žila mozga, čije začepljenje i uzrokuje moždani udar.

Dobrobiti zelenog čaja

Zeleni čaj zbog visokog udjela polifenola ima iznimno snažno antioksidativno djelovanje. Posebno se ističe sadržaj katehina EGCG (epigalokatehin – galata), tvari koja potiče razgradnju masti i pomaže u sniženju holesterola. Smatra se da polifenoli štite organizam od nastanka moždanog udara jer preveniraju stvaranje krvnih ugrušaka. Istraživanja su pokazala da 5 šoljica zelenog čaja na dan smanjuje rizik od cerebrovaskularne bolesti.

Koenzim Q10 

Djeluje kao snažan antioksidans koji se stvara u tijelu, ali i unosi hranom životinjskog porijekla. U formi dodatka prehrani prihvaćen je kao alternativna pomoć kod kardiovaskularnih bolesti. Zanimljivo je da je upravo u srčanom mišiću najveća koncentracija koenzima Q10. Kao dodatak prehrani preporučuje se u dozi od 30 – 100 mg na dan.

Folna kiselina

Regulira količinu aminokiseline homocistein koja nastaje kao nusprodukt u razgradnji životinjskih proteina. Brojna istraživanja povezala su visoke koncentracije homocisteina u krvi s razvojem cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti. Folnu kiselinu nalazimo u zelenom povrću, žitaricama, narančama, a zaštitni učinak pokazuje u dnevnoj dozi od 400 µg.

C vitamin

C vitamin u dodacima prehrani također može pridonijeti prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Budući da je vitamin C topiv u vodi, ovaj nutrijent svoju ulogu obavlja u vodenom okružju u tijelu. Također, štiti LDL kolesterol od oksidacije, pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i nekih učinaka starenja. Najbolja iskoristivost vitamina C postiže se u dozi od 200 – 400 mg.

#related-news_2

Kako bi se smanjio rizik nastanka ili ponovnog moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane u kojoj dominiraju žitarice, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Ove preporuke uklapaju se u model mediteranske prehrane, koja se preporučuje i kod bolesti srca.

Kao izvor kvalitetnih bjelančevina preporučuje se perad, riba, krto meso te nemasni sir (npr. svježi kravlji sir). Prilikom konzumiranja mesa preporučljivo je ukloniti sve vidljive masnoće, jer meso ionako sadrži dovoljnu količinu masnoća u naizgled nemasnim dijelovima.

Pri pripremi hrane važno je razlikovati životinjske od biljnih masnoća i hranu pripremati korištenjem biljnih ulja; maslinovog, suncokretovog, bućinog, sezamovog, repičinog te smanjiti unos maslaca i vrhnja koji su, uz bogatstvo zasićenih masnih kiselina, bogati i holesterolom. Također je bitno da se priprema hrane temelji na kuhanju, parenju, pečenju bez ulja, a prženje u dubokom ulju izbjegava.

Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Zahvaljujući sadržaju antioksidansa resveratrola, čaša crnog vina (1,5 dl) pruža zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila, piše 24sata.hr.

Optimalna tjelesna aktivnost jednako je bitna kao zdrav pristup i promjene u prehrani te se preporučuje umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad