Sanjin Musa, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za N1 je govorio o Lajmskoj bolesti koju prenose zaraženi krpelji, a razgovarali smo i sa doktoricom Amelom Ramadani – Pođo u Hitnoj pomoći u Sarajevu koja nam je pojasnila koliko su česti ujedi krpelja u proljeće, kako ih ukloniti i prevenirati eventualne bolesti čiji znaju biti prijenosnici.

U periodu od proljeća do jeseni se u najvećoj mjeri otkrivaju ubodi krpelja jer tada ljudi najviše borave u prirodi.

“A zelene površine, livade i šume su zapravo staništa krpelja. Krpelji su prenosnici nekoliko bolesti, a rekao bih da je kod nas taj akcenat upravo stavljen na Lajmsku bolest. Dakle, krpelji ubodom prenose bakteriju Borelia burgdorferi koja je zapravo uzročnik Lajmske bolesti. Savjetujemo da nakon boravka u prirodi svaka osoba pregleda dijelove tijela koji su potencijalno bili izloženi, a da bi se identificiralo prisustvo krpelja ili jednostavno korištenje nekih komercijalnih repelenata ili eventulno nošenje majica dugih rukava, pantalona”, kazao je Musa.

Sagovornik je pojasnio dalje šta učiniti ukoliko ipak dođe do bliskog kontakta sa krpeljom.

“U tom trenutku ga je potrebno izvaditi i to na način da se izvuče upravo usni aparat kojim se krpelj veže za kožu, da ne bi ostao neki dio”, dodao je.

Doktorica Amela Ramadani-Pođo iz Hitne pomoći KS kazala je i da ujedi krpelja mogu biti bezazleni.

“Proljeće je i mi bilježimo povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda krpelja. Moram naglasiti da od 30-tak vrsta krpelja samo jedna je prenosilac infektivnog agensa koji može uzrokovati Lajmsku bolest. Međutim, ne treba dizati paniku, ne treba plašiti građane jer većina ujeda krpelja ne prenosi bolest”, naglasila je doktorica.

Savjet doktora, kako spriječiti komplikacije uslijed ujeda krpelja: Krpelj se treba skinuti čim prije, ravnom pincetom, ravno podignete krpelja, očistiti antiseptikom

Više informacija na - https://t.co/ugYAhx6MFC pic.twitter.com/DcFoFgddlZ

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 25, 2022

Naglasak je na tome, nastavlja, da se krpelj treba odstraniti čim prije nakon što se uoči na tijelu.

“Pincetom ravno veoma blizu kože uhvatiti za glavu krpelja i podići ga i nakon toga očistite antiseptikom, odnosno, alkoholom i sve se to može uraditi u kućnim uslovima. Pratimo evropske i svjetske zdravstvene smjernice u kojima je navedeno i to da se upravo na ovakav način može ukloniti krpelj bez ljekarske intervencije. Za one rezidue koje ostaju, a to su najčešće nožice, ne treba dizati paniku i strah jer će se one ili resorbirati u koži ili će ih tkivo svojim odbrambenim mehanizmom odbaciti vremenom”, dodala je.

Kako pravilno izvaditi krpelja? (VIDEO)

Istakla je da se ne trebaju davati preventivno antibiotici.

“Dolaze nam pacijenti koji insistiraju na antibiotskoj profilaksi, a to su davno napuštene metode. Postoje jasni kriteriji kada uključiti antibiotsku profilaksu kao što postoji i jedan dug period od 72 sata nakon što uklonite krpelja i ako bi se tad desio ujed krpelja sa infektivnim agensom u tom periodu se može djelovati”, kazala je Ramadani-Pođo.

Pojasnila je i na koji način se može prepoznati infektivni ujed krpelja.

“Kada se to desi i nakon što odstranite krpelja bilo u kućnim ili medicinskim uslovima, pratit će se oko mjesec dana promjene na koži koje su vrlo karakteristične. One mogu biti na mjestu uboda ili na bilo kojem drugom dijelu tijela, odnosno, površine kože. To su koncentrični crveni krugovi sa blijedim centrom. Ukoliko se pojavi takav osip, vrlo karakterističan, u tom slučaju se osoba javlja ljekaru porodične medicine koji dalje upućuje infektologu i nije kasno za uključivanje terapije. Dakle, profilaktička primjena je davno napuštena i nema potrebe za njom nakon uklanjanja krpelja i premazivanja mjesta uboda antiseptikom. Promjena na koži i pojava osipa je prvi simptom na koji treba reagovati. Lajmska bolest je vrlo šarolika i ona se naziva i imitatorom drugih oboljenja. Iziskivalo bi puno vremena da nabrajamo sada siptome lajmske bolesti jer je riječ o šarolikoj, tačnije, neujednačenoj kliničkoj slici”, rekla je doktorica Ramadani-Pođo.

Navela je i to da je Hitna medicinska pomoć preopterećena ovakvim intervencijama u noćnim satima, što, prema njenim riječima, otežava one koje su hitne i teže.

“Savjetujem građanima da nakon ujeda krpelja mogu doći i u jutarnjim satima ukoliko osjete potrebu za intervencijom jer im se ništa u tom periodu od nekoliko sati neće dogoditi”, zaključila je Ramadani-Pođo.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad