Koliko vam je zuba ostalo? Evo šta to može reći o riziku od demencije

Rad je 2. novembra objavljen u časopisu Journal of the American Medical Directors Association, a potpisuju ga istraživači Univerziteta Tohoku u Japanu. Prva autorica je Maho Iwata, studentica medicine, a studiju je vodio profesor Kenji Takeuchi sa stomatološkog fakulteta tog univerziteta.

Podaci dolaze iz japanske gerontološke studije JAGES, velikog istraživanja o zdravlju starijih. Analizirano je oko 47.000 ljudi starijih od 65 godina koji su živjeli kod kuće, a ne u ustanovama, i praćeni su devet godina.

Šta je tačno mjereno

Gubitkom zuba smatralo se kad je čovjeku ostalo manje od 20 zuba. Istraživači su potom pratili ko je u narednim godinama dobio dijagnozu demencije.

Kod takvih poređenja važnu ulogu ima i starost, jer stariji ljudi imaju i manje zuba i češće obolijevaju od demencije. Zato se ovakvi rezultati ne mogu čitati kao jednostavno „manje zuba, više demencije“, nego kao veza koja traži dodatna istraživanja.

Treće mjesto na listi od 13 faktora

Najzanimljiviji dio studije je poređenje. Autori su gubitak zuba stavili uz 12 faktora rizika koje je Lancetova komisija za demenciju 2024. godine navela kao one na koje se može uticati, od nagluhosti do visokog pritiska i neaktivnosti.

Izračunali su koliki bi se dio slučajeva demencije, u teoriji, mogao pripisati svakom od njih. Za gubitak zuba to je 7,2 posto, što ga stavlja na treće mjesto. Ispred su samo depresivni simptomi, s 10,5 posto, i društvena izolacija, s 9,4 posto. Kod muškaraca je gubitak zuba bio na prvom mjestu, s 12 posto. Takav procenat ne znači da bi se toliko slučajeva sigurno izbjeglo. On pokazuje koliki bi dio slučajeva u teoriji otpao kad bi faktor nestao, i to samo pod pretpostavkom da je veza uzročna.

Zašto ovo nije dokaz da zubi izazivaju demenciju

Studija je opservaciona. Ona pokazuje povezanost, a ne uzrok. Gubitak zuba može biti i znak drugih stvari, od siromaštva i slabijeg pristupa ljekaru do pušenja i loše ishrane, koje i same utiču na mozak.

U stručnoj literaturi spominje se nekoliko mogućih objašnjenja. Kad čovjek teže žvaće, jede mekšu i siromašniju hranu. Ko se stidi zuba ili teže govori, manje izlazi među ljude. Upala desni može uticati na cijeli organizam. Nijedno od toga ova studija nije dokazala.

Autori ipak zaključuju da bi očuvanje zdravlja usta moglo biti važan dio prevencije demencije i da bi s vremenom moglo ući u smjernice javnog zdravstva.

Šta možete uraditi

Redovan pregled kod stomatologa može otkriti upalu desni i karijes dok se zub još može sačuvati, a stomatolog može procijeniti i da li je potrebna proteza kako bi se žvakanje vratilo. Koliko često dolaziti na pregled, najbolje je dogovoriti sa svojim stomatologom.