Osobe koje više konzumiraju mliječne masti imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti od onih koji mliječne masti konzumiraju u malim količinama ili ih izbjegavaju, pokazalo je novo istraživanje koje proučava neke od najvećih svjetskih potrošača mliječnih proizvoda.

Međunarodni tim znanstvenika proučavao je potrošnju 4.150 osoba starosti 60 godina u Švedskoj, zemlji koja je jedna od najvećih svjetskih proizvođača i potrošača mliječnih proizvoda – mjerenjem nivoa određene masne kiseline u krvi koja se uglavnom nalazi u mliječnim proizvodima.

Stručnjaci su zatim pratili skupinu u prosjeku 16 godina kako bi promatrali koliko je njih imalo srčane i moždane udare, kao i druge ozbiljne probleme sa cirkulacijom, a koliko njih je umrlo.

Nakon statističkog prilagođavanja na druge poznate faktore rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući starost, prihod, način života, dijetetske navike i druge bolesti, istraživači su otkrili da su oni s visokim nivoom masnih kiselina, što ukazuje na visok unos mliječnih masti, imali najmanji rizik od kardiovaskularnih bolesti.

„Iako na nalaze mogu djelimično utjecati drugi faktori osim mliječne masti, naša studija ne ukazuje na štetnost mliječnih masti samih po sebi“, rekao je Matti Marklund, viši istraživač na „George Institute for Global Health“ u Sidneyu i viši autor ovog rada, navodi se u priopćenju.

„Utvrdili smo da su oni s najvišim nivoima zapravo imali najmanji rizik od KVB (kardiovaskularnih bolesti). Ovi odnosi su veoma zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije da bismo bolje razumjeli potpuni utjecaj mliječnih masti i mliječnih proizvoda na zdravlje“, rekao je on.

Mliječni proizvodi su bogati hranljivim tvarima

„Sve veći dokazi ukazuju na to da utjecaj mliječnih proizvoda na zdravlje može više ovisiti od vrste koja se konzumira (sira, jogurta, mlijeka i maslaca), prije nego od sadržaja masti, što je izazvalo sumnju da li je izbjegavanje mliječnih masti uopćte korisno za kardiovaskularno zdravlje”, rekla je dr. Kathy Trieu sa spomenutog sveučilišta u propćenju i dodala:

„Naša studija ukazuje da smanjenje unosa mliječnih masti ili potpuno izbjegavanje mliječnih proizvoda možda nije najbolji izbor za zdravlje srca“.

„Važno je zapamtiti da, iako mliječna hrana može biti bogata zasićenim mastima, ona je također bogata mnogim drugim hranljivim tvarima i može biti dio zdrave prehrane. Međutim, druge masti poput onih koje se nalaze u plodovima mora ili orašastim plodovima mogu imati veće zdravstvene koristi od mliječnih masti“, naglasila je doktorica.

„Mliječne proizvode ne bi trebalo izbegavati“, rekao je za CNN Brian Power, predavač na Odjelu za zdravstvene i nutricionističke unanosti na irskom Tehnološkom institutu Sligo, koji nije bio uključen u studiju.

Podaci ukazuju na korelaciju, a ne na uzročnu vezu

Alice Lichtenstein, direktorica i viša zannstvenica u „Tufts University’s Cardiovascular Nutrition Laboratory“, rekla je za CNN da je njena najveća briga što se rezultati studije mogu protumačiti tako kao da će svi punomasni mliječni proizvodi smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dodajući:

„Najveći dio podataka ne podržava konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda radi smanjenja rizika od KVB“.

Rekla je i da su podaci studije pokazali da je grupa s najvećim biomarkerom unosa mliječnih proizvoda također imala, između ostalog, značajno niži BMI, bila je fizički aktivnija, imala je nižu stopu pušenja, nižu stopu dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, višu razinu obrazovanja, veći unos povrća, voća i ribe i manji unos prerađenog mesa, dakle, i bolju kvalitetu prehrane, svi ti faktori povezani s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

„Podaci koji se prenose odnose se na udružene faktore, a tako se ne može utvrditi uzročnost“, rekla je ona, dodajući da je također važno napomenuti da autori nisu mogli da identificiratiu koju vrstu mliječnih proizvoda je konzumirala njihova grupa.

Istraživanje je objavljeno u časopisu „PLOS Medicine“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad