Proljeće je vrijeme generalnih čišćenja. Dok slažemo ormare, nalazimo li vremena da pospremimo i po glavi? Koliko su sa stanjem našeg uma, povezani naši stvarima prenatrpani stanovi? Da li je nered oko nas uzrok ili posljedica nereda u glavi? Jesmo li žrtve konzumerizma i potrošačkog društva i kakav primjer dajemo djeci dok ih influenseri sa društvenih mreža a i njihovi vršnjaci ubjeđuju da moraju imati najskuplje patike i telefone? Dok stalno tražimo više, zapitamo li se nekad da nam je u stvari, potrebno manje? Zašto gledajući u druge određujemo šta nama treba? Odgovore smo u Novom danu potražili od psihoterapeutkinje Dragane Mačar.
"Nered oko nas, otprilike pokazuje kakvo je to neko unutrašnje stanje. Postavljamo pitanje - zašto toliko kupujemo? Zašto je taj nered nekako pun stvari? Da li je pitanje da nam treba ustvari nešto manje stvari? Čega nam onda treba? Znači, ono što mi kao psihoterapeuti često gledamo kada radimo sa klijentima, kada klijent dođe, kada me preplavi sa nečim, sa nekom težinom, sa nekom pričom, sa tugom, sa veselošću, sa nekim pokazivanjem. Kada je nečega previše, mi obično gledamo okej, čega fali? To je vrlo važno pitanje. Kada nekako se pretrpavamo tim stvarima oko sebe, šta popunjavamo? Za šta je to zamjena? To je veoma, veoma bitno pitanje. Dakle, to je bitno pitanje koje treba postaviti sebi svaki put kada krenemo u neku bezrazložnu kupovinu", navela je Mačar u Novom danu.
Mamac su i sniženja koja neprestano imamo a ljudi tada nerijetko kupuju stvari koje im nisu potrebne.
"Sa kog mjesta mi ustvari idemo u tu bezrazložnu kupovinu? Da li je to sa nekog mjesta stida kao 'da bih se uklopila', 'moram da imam sve što imaju oni oko mene'? To je opet to mjesto djetinjstva, odrastanja, period kad smo tinejdžeri, kad treba da budemo prihvaćeni pa moramo da imamo sve što imaju drugi oko nas, ono što nam na neki način diktiraju. Jer ako nemamo te patike, telefon ili ne znam ni ja šta, šta ćemo da živimo? Ismijavanje. Neku vrstu ismijavanja, podrugivanja. To je mjesto stida, veoma teško mjesto za čovjeka i mi često ostanemo u to mjestu veoma dugo i kad odrastemo. Možemo da kupujemo te stvari sa tog mjesta stida, također možemo da kupujemo i sa mjesta egzistencijalnog straha jer toga ovdje imamo jako puno. Da li ćemo preživjeti, kako ćemo preživjeti mjesec, šta ćemo, šta će se desiti u svijetu, kod nas...", navela je.
Danas postoji dijagnoza za prekomjernu kupovinu i lagerenje stvari, a u engleskom jeziku postoji i riječ za te osobe - hoarders. To su ljudi koji skupljaju stvari i čije se kuće pretvaraju u skladišta. To je ono što smo gledali često u emisijama snimanim u SAD-u, Velikoj Britaniji ili nekoj trećoj zapadnoj zemlji. No, psihoterapeutkinja Mačar ističe da je isti problem prisutan i u BiH.
"Ja bih rekla da sve što je neki trend u svijetu i kod nas je. Samo smo mi možda malo zatvoreniji pa ne pričamo toliko o tome i nekako dosta smo mi na ovim prostorima i odgojeni tako da čuvamo taj neki svoj balon da neki komšija nešto ne vidi i ne prepozna. Ja ovo dosta često čujem, radim sa ljudima ili sa djecom čiji roditelji ovo rade. Apsolutno je to stiglo i kod nas", istakla je.
Poručuje kako čovjek nije izolovano ostrvo i da treba u nekoj mjeri da se uklopimo, ali bitno je naći tu mjeru.
Detalje pogledajte u videu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare