Lijek koji milioni muškaraca uzimaju zbog opadanja kose i prostate — naučnici otkrili da radi nešto što niko nije očekivao

Počelo je slučajno, s brojevima koji nisu imali smisla

Dr. Jaume Amengual s Univerziteta Illinois pregledao je podatke velikog američkog zdravstvenog istraživanja provedenog između 2009. i 2016. godine. Tražio je nešto sasvim drugo — ali umjesto toga naišao je na podatak koji ga je zbunio.

Muškarci koji su uzimali finasterid imali su u prosjeku 30 jedinica niži holesterol od onih koji ga nisu uzimali. To nije mala razlika — to je razlika zbog koje liječnik mijenja terapiju.

"Očekivao sam suprotan rezultat, pa me ovo stvarno iznenadilo", rekao je Amengual. Budući da se radilo o opservacijskom istraživanju — a ne kliničkoj studiji u kojoj se sve kontrolira — odlučio je provjeriti nalaz u laboratoriji.

Miševi, masna hrana i arterije

Tim je uzeo miševe genetski predisponirane za aterosklerozu, sužavanje arterija zbog nakupljanja naslaga, i hranio ih ishranom bogatom mastima uz različite doze finasterida.

Rezultati su bili jasni: miševi na višim dozama imali su niži holesterol u krvi, manje naslaga u arterijama i manje upale u jetri.

Zašto lijek za kosu uopće utječe na srce? Odgovor leži u hormonima. Finasterid djeluje tako što sprečava pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron — DHT. Taj isti hormon koji uzrokuje gubitак kose i povećava prostatu, prema dosadašnjim saznanjima, doprinosi i razvoju ateroskleroze. Blokirajući DHT, finasterid nenamjerno popravlja i stanje krvnih sudova.

Obećavajuće, ali uz ograde

Istraživači su oprezni. Doze koje su pokazale efekt kod miševa daleko su veće od onih koje bi ljudi mogli podnijeti, a klinička ispitivanja na ljudima tek predstoje. Dok ta ispitivanja ne potvrde nalaze, ovo ostaje obećavajući trag — ne preporuka za liječenje.

Uz to, finasterid nije lijek bez rizika. Dio korisnika prijavljuje smanjen libido, erektilnu disfunkciju ili promjene raspoloženja. Manji broj bilježi da se te tegobe ne povlače ni nakon što prestanu uzimati lijek — što liječnici nazivaju postfinasteridnim sindromom.

Svaka promjena terapije isključivo je razgovor s ljekarom — ne odluka donesena na osnovu preliminarnih istraživanja.