Lijekovi koji mogu da utiču na vožnju

Zdravlje 04. okt 202321:41 0 komentara
Shutterstock

Neki uobičajeni lijekovi kao što su antidepresivi, pilule za spavanje i sredstva protiv bolova mogu umanjiti sposobnost vožnje kod starijih osoba, otkriva nova studija.

Mnoge različite skupine lijekova povezuju se s rizikom od smetnji u vožnji. Svatko tko je ikada pročitao upozorenje na ambalaži “ne upravljajte teškim strojevima” mogao se uvjeriti u to.

Nova studija pratila je starije osoba 10 godina i testirala njihove vozačke vještine godišnjim testovima, piše Medical Xpress.

Istraživanje je pokazalo da su oni koji koriste određene klase lijekova bili izloženi većem riziku od pada na testu u nekom trenutku. Kad su stariji ljudi uzimali ili antidepresive, lijekove za spavanje ili nesteroidne protuupalne lijekove, kod njih je bila gotovo tri puta veća vjerojatnost da će dobiti ocjenu neuspješan ili “graničan” od onih koji ih nisu koristili.

Djeluju na živčani sustav

“Rezultati ne dokazuju da su lijekovi krivi”, rekao je voditelj istraživanja dr. David Carr, specijalist gerijatrijske medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu.

“Teško je povući izravnu granicu između određenog lijeka i smanjenih vozačkih sposobnosti. Je li to taj lijek ili zdravstveno stanje koje liječi ili neki drugi lijek koji uzima starija osoba?”, zapitao se.

Međutim, u ovoj studiji Carr i njegovi kolege uspjeli su uzeti u obzir mnoge čimbenike, uključujući zdravstveno stanje sudionika, vještine pamćenja i razmišljanja, probleme s vidom i to jesu li živjeli u bogatijim ili nepovoljnijim uvjetima i određene skupine lijekova i dalje su bile povezane s lošijim performansama u vožnji.

Osim toga, rekao je Carr, poznato je da mnogi lijekovi o kojima je riječ djeluju na središnji živčani sustav – s potencijalnim nuspojavama, poput pospanosti i vrtoglavice, koje bi mogle utjecati na vožnju. “Suština je da moramo obratiti pozornost na ovo i savjetovati naše pacijente”, rekao je Carr.

Nažalost, dodao je, tijekom vremenski ograničenih posjeta liječniku, rasprave o nuspojavama lijekova mogu pasti u vodu. Dakle, tu pacijenti moraju biti proaktivni, rekao je Carr. Postavljajte pitanja o mogućim nuspojavama kada dobijete novi recept, a ako se pitate mogu li vaša tromost ili drugi simptomi biti posljedica lijekova, razgovarajte sa svojim liječnikom.

“Ne bismo željeli da itko sam prestane uzimati lijekove. Razgovarajte sa svojim liječnikom o svim promjenama”, naglasio je Carr.

Ovi lijekovi nisu povezani s vozačkim sposobnostima

Isto je ponovio i Jake Nelson, direktor istraživanja sigurnosti u prometu pri neprofitnoj organizaciji AAA. Dobra je vijest, rekao je Nelson, da bi vaš liječnik mogao napraviti neke promjene – poput prebacivanja na drugi lijek ili prilagođavanja doze ili doba dana kada uzimate određeni lijek.

Također je istaknuo ulogu farmaceutske industrije u rješavanju tog problema. Postoje bolji načini, rekao je Nelson, da se korisnike lijekova upozori na rizik od smetnji pri vožnji—što je obično zakopano u “sitnim slovima”.

Studija objavljena 29. rujna u JAMA Network Openu uključuje 198 odraslih osoba koje su na početku u prosjeku imale 73 godine. Nitko nije imao znakove kognitivnog oštećenja (problemi s pamćenjem, prosuđivanjem ili drugim vještinama razmišljanja). Sudionici studije imali su godišnje preglede, koji su uključivali ispit na cesti s profesionalnim instruktorom vožnje, do 10 godina. Tijekom tog razdoblja, 35 posto je u nekom trenutku dobilo lošu i graničnu ocjenu na cestovnom ispitu.

Starije osobe na antidepresivima, lijekovima za spavanje ili nesteroidnim protuupalnim lijekovima bile su izložene povećanom riziku. Izgledi su bili najveći za one koji su uzimali antidepresive ili lijekove za spavanje, s ukupno 16 do 17 posto lošijih rezultata. To je u usporedbi sa stopama od 6 do 7 posto njihovih vršnjaka koji ne koriste te lijekove.

Bilo je nekoliko iznenađenja, rekao je Carr. Istraživači nisu pronašli vezu između antihistaminika ili antikolinergičkih lijekova i vozačkih sposobnosti starijih osoba.

Antihistaminici su poznati po tome što korisnike čine pospanima. Antikolinergički lijekovi koriste se za liječenje niza stanja, od prekomjerno aktivnog mjehura preko kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) do simptoma Parkinsonove bolesti. Mogu izazvati nuspojave poput sedacije i zamagljenog vida.

No, rekao je Carr, moguće je da su stariji vozači u ovoj studiji koristili novije antihistaminike koji ne izazivaju pospanost ili je premalo ljudi uzimalo antikolinergike da bi se otkrio značajan učinak.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!