Ljekoviti pokret konja: U Lokavama kod Hadžića otvoren prvi centar za hipoterapiju u BiH

Sofija ima 13 godina. Na jahanje dolazi zbog problema s držanjem leđa. Doktori su joj preporučili vježbe kod kuće, ali ona je pronašla način da kroz uživanje radi na rješavanju problema.

"Radije jašem nego radim druge vježbe što mi zadaju doktori. Baš volim konje i volim raditi oko konja. Inače, dolazim par puta sedmično i više sam zadovoljna svojim držanjem nego što sam bila prije i osjećam se dosta sretnije i opuštenije", rekla je korisnica Centra Sofija Bralović-Smith.

Hipoterapija se razlikuje od klasičnog jahanja po tome što se pokret konja koristi kao dio terapije. Kod osoba koje imaju teškoće s hodom, upravo taj pokret može biti važan za način na koji tijelo reaguje i održava položaj.

"Pokret ima trodimenzionalni hod, tj. najsličniji hodu čovjekovom. Jahač, kad sjedi na konju, dešava se simulacija hoda. Znači, pokret se prenosi s karlice, tj. pelvisa konja na karlicu jahača i onda na ostatak tijela", dodala je magistrica fizioterapije i radne terapije Jelena Bralović.

Takav način rada može se uključiti u rehabilitaciju kod različitih problema; od težih neuroloških oštećenja do posturalnih deformiteta. Ne zamjenjuje vježbe na suhom ili druge metode, pojašnjava dr. Mirsad Muftić, već se s njima kombinuje.

"Jedna od indikacija koja se ustvari može preporučiti kod djeteta s lošim držanjem, posturalnim deformitetima, kod skolioza, uz vježbe na suhom, uz plivanje, hipoterapija bilo bi nešto što upotpunjuje. Tako da je ustvari ona dio rehabilitacijskog procesa. U nekim zemljama čak pacijent se šalje preko zdravstvenog sistema, na karton, tipa Mađarske, Holandije, Austrije...", istakao je spec. fizikalne medicine i rehabilitacije prof. dr. Mirsad Muftić.

No, prije uključivanja u program procjenjuju se potrebe i ciljevi svakog djeteta. Zato su u cijeli proces uključeni stručnjaci različitih profila.

"Imamo tim: fizijatar, fizioterapeut, psiholog, edukacijski rehabilitator i logoped također, tako da je to iznimno multidisciplinarni pristup", istakla je magistrica psihologije Ružica Marković.

"Najpopularnije je za osobe s autizmom. Izuzetno im pomaže, posebno za socijalna okruženja", naveo je certificirani instruktor terapijskog jahanja Nejra Pinjo.

Izbor terapije zavisi od potreba i zdravstvenog stanja korisnika. Iako se kod neke djece napredak može primijetiti brzo, iz Iskre naglašavaju da je riječ o dugoročnom procesu i da se, prije svega, mora voditi računa o sigurnosti.

"Samo jahanje, ako pričamo samo o sportskom jahanju, je isto tako dugogodišnji proces. Satisfakcija je kada vidimo da, svaki put ono što smo radili prethodni čas, da je nekako ostalo s djecom i da se oni trude da odrade to na najbolji mogući način", pojasnila je certificirana instruktorica terapijskog jahanja Nejra Pinjo.

"Ne bi trebala djeca ispod četvrte godine samo zato što nije završen razvoj, neuromotorika se nije dovoljno razvila i postura tijela. Poslije četvrte godine neograničen je broj; mogu dolaziti ne samo djeca nego i starije osobe", poručila je magistrica fizioterapije i radne terapije Jelena Bralović.

I dok vrijeme s konjem počinje druženjem, igrom, hranjenjem i četkanjem, kroz taj kontakt korisnici imaju višestruke benefite. Hipoterapija koja je u svijetu već godinama sastavni dio zdravstvenog sistema, kod nas tek sada dobija na značaju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad