Neuobičajene temperature za ovo doba godine uzrokuju i brojne zdravstvene probleme, ponajviše hroničnim bolesnicima. Međutim sve je više i onih koji se žale na alergije.

Ljetne temperature u aprilu nekima su podigle raspoloženje i povećale energiju. Međutim više je onih čiji organizam je negativno reagovao – problemi sa krvnim pritiskom, povećan umor ili pojava alergije.

“Ove temperature najviše utiču na kardiovaskularne pacijente koji već imaju terapiju dakle hronićni pacijenti. Najgore će podnijeti to osobe koje imaju srčano popuštanje ili srčano zatajenje ili srčanu insuficijenciju. A osim toga utiče i na pacijente koji su prebolovali infarkt”, kazala je Jasmina Ćorović Kuburović, internista i kardiolog.

Uticaj i visokih temperatura i naglih promjena vremena odražava se na cjelokupni imuni sistem. Stoga, briga o imunitetu univerzalni je savjet ljekara.

“Nemojte zaboraviti da imunitet počinje u crvijevima. Sa probiotom, sa mikrobiotom to je ono o čemu moramo voditi računa, uzimati probiotike i prebiotike zatim i vitamine. Ono što možemo svakodnevno jeste što više voća i povrća svježeg unositi, truditi se da imamo fizičku aktivnost i truditi se da se ne zadržavamo u zatvorenom prostoru”, dodaje doktorica.

Simptomi virusnih infekcija donekle se preklapaju sa simptomima alergija.

Neuobičajeno visoke temperature za ovaj period godine prouzrokovale su i rano pupanje biljaka. A polen i pelud jedan su od glavnih uzročnika proljećnih alergija.

Alergija je pretjerana reakcija imunog sistema na određene tvari, a simptomi su često individualni.

“Simptomi kože, razne urtike, crvene fleke raznih veličina, difuzna, akutna, hronična urtika. Ta urtika može biti povezana i sa Kvinkeovim edemom, a to je otok usnica, otok lica, otok oko očiju. Tegobe od strane disanja, to su ljudi koji imaju bronhijalnu astmu, opstruktivni sindrom, koji imaju rinitise, alergiju gornjih disajnih puteva. U sklopu gornjih disajnih puteva imamo i upalu očiju, to su crvene konjuktive, beonjače su jako crvene, prošireni krvni sudovi, imamo suzenje očiju, imamo kihanje”, kazala je Zahra Dizdarević, alergolog i pulmolog.

Za alergiju nema konkretnog lijeka, međutim ukoliko se prodržavamo uputa za alergiju, ona će biti pod kontrolom.

“Ako je neko već alergičan imate terapiju koja traje 40 dana, antihistaminsku terapiju i li glukokortikoidnu. Zašto 40 dana? 30 dana treba da bi došlo do tzv stabilizacije membrane mastocita tj ćelija koje u kontaktu sa alergenom izazivaju lučenja supstanci koje dovode do alergijskih manifestacija. Takvom pacijentu kažete, uzmite lijek ksados, uzmite lijek 40 dana”, pojašnjava doktorica Dizdarević.

Pored propisanih terapija i praćenja ljekarskih preporuka važna je kažu ljekari i prilagođena ishrana te dovoljna hidracija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad