Krajem oktobra obilježen je svjetski dan moždanog udara, bolesti koja na globalnom nivou pogodi 15 miliona ljudi. Od tog broja, pet miliona ljudi umre, a još pet miliona ostane trajno onesposobljeno, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Šta sve treba da znate o ovoj bolesti i kako je moguće spriječiti?

Šta je moždani udar?

Moždani udar, koji se naziva i šlog, nastaje kada se dogodi blokada dotoka krvi u dio mozga ili kada krvni sud u mozgu pukne. U oba slučaja dijelovi mozga postaju oštećeni ili odumiru. Moždani udar može izazvati trajno oštećenje mozga, dugotrajnu invalidnost ili čak smrt.

Tipovi moždanog udara

Ishemijski moždani udar

Većina moždanih udara su ishemijski moždani udari. Ishemijski moždani udar nastaje kada krvni ugrušci blokiraju krvne sudove do mozga. Masne naslage koje se nazivaju plak takođe mogu izazvati blokade tako što se nakupljaju u krvnim sudovima.

Hemoragijski moždani udar

Kod hemoragijskog moždanog udara krv se akumulira i sabija okolno moždano tkivo. Dvije vrste hemoragijskih moždanih udara su intracerebralno krvarenje (unutar mozga) ili subarahnoidno krvarenje. Hemoragijski moždani udar nastaje kada oslabljeni krvni sud pukne.

Simptomi moždanog udara

Znakovi koju upućuju na šlog su iznenadna utrnulost ili slabost u licu, ruci ili nozi, posebno na jednoj strani tijela, zatim iznenadna konfuzija, problemi u govoru ili teškoće u razumijevanju govora. Mogući su i iznenadni problemi sa vidom na jedno ili oba oka, kao i nagli problemi pri hodanju, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili nedostatak koordinacije.

Simptomi lakšeg moždanog udara

Oni uključuju jedan od sljedećih simptoma ili kombinaciju više navedenih simptoma: iznenadna utrnulost ili slabost u licu, rukama ili nogama, posebno na jednoj strani tijela, iznenadni problemi u govoru ili razumijevanju, konfuzija, iznenadni problemi sa vidom na jednom ili oba oka, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili iznenadni problemi pri hodanju.

Simptomi jakog moždanog udara

Najteži moždani udari mogu ostaviti osobu nesposobnom da reaguje, ponekad u stanju nalik na san. To se ponekad naziva nesvjesnost ili koma, a to znači da važni dijelovi mozga ne funkcionišu dobro. Koma je zabrinjavajući znak jer može značiti da je moždani udar dovoljno težak da osoba možda neće preživjeti.

Koji su najkritični dani?

Prva tri dana su od najveće važnosti za oporavak i vjerovatnoću za preživljavanje pacijenata sa moždanim udarom. Od stanja u ta prva tri dana nerijetko zavisi da li će pacijent imati doživotnu invalidnost ili će relativno brzo napustiti bolnicu i nastaviti da živi bez većih posledica, skoro kao i prije moždanog udara.

Takođe, neizmjerno je važno doći do ljekara u prvih par sati nakon moždanog udara kako bi pacijent dobio adekvatnu terapiju što prije i kako bi se samim tim šteta što više ublažila.

Dužina života poslije moždanog udara

Studija iz 2021. godine pokazala je da je oko 66 odsto žrtava moždanog udara preživjelo u naredne tri godine. Faktori preživljavanja uključuju starost osobe, ukupno zdravlje, ozbiljnost moždanog udara. Ljudi sa cerebrovaskularnom bolešću (grupa stanja koja utiču na protok krvi i krvne sudove u mozgu) i srčanim oboljenjima u većem su riziku od smrti u te tri godine od moždanog udara.

Studija iz 2018. godine pokazuje da vrsta moždanog udara takođe ima ulogu u očekivanom životnom vijeku nakon moždanog udara. Utvrđeno je da hemoragijski moždani udar dovodi do niže stope preživljavanja ili nižeg nivoa funkcionalnosti od ishemijskog moždanog udara. Utvrđeno je da je kumulativna stopa preživljavanja među svim tipovima moždanog udara u ovoj studiji 48 odsto za pet godina. Studija je takođe otkrila da je starost ključni faktor za duži životni vijek nakon moždanog udara. Stariji pacijenti su imali manje povoljne ishode.

Koliko je čest drugi moždani udar?

Osobe koje su uspjele da prežive moždani udar nisu potpuno van opasnosti jer kod onih koji su već imali prvi udar postoji mnogo veći rizik da će imati i drugi.

Mali znaci upozorenja koje mnogi ne primjećuju

Moždani udar koji je praćen manje poznatim ili manje očiglednim simptomima ponekad može biti daleko štetniji za mozak i tijelo u cjelini. Oni koji ne znaju da su imali šlog možda će duže funkcionisati bez kontrole. Za razliku od, recimo, srčanog udara koji prate uglavnom očigledni znakovi, nelagodnost ili bol, takozvani nijemi moždani udar može da ima prikrivene znakove koji se lako zanemare. To su iznenadni nedostatak ravnoteže, privremeni gubitak osnovnih pokreta mišića (uključujući bešiku), mali gubitak pamćenja, nagle promjene raspoloženja ili ličnosti, problemi sa kognitivnim vještinama i sposobnošću.

Ako primjetite bilo koji od ovih tihih simptoma, odmah treba pozvati hitnu pomoć. Čak i ako pojedinac tvrdi da simptomi više nisu očigledni, treba potražiti medicinsku pomoć što je prije moguće u slučaju da se nakon moždanog udara pojave odložene komplikacije.

Šta je apopleksija mozga (moždana kap)?

Apopleksija se najčešće odnosi na simptome moždanog udara koji se javljaju iznenada. Takvi simptomi se javljaju zbog krvarenja u mozgu. Takođe se može javiti usled krvnog ugruška u krvnom sudu mozga. Stanja kao što su subarahnoidalno krvarenje ili moždani udar ponekad se nazivaju apopleksija.

Koje su posljedice moždanog udara?

Moždani udari mogu izazvati slabost ili paralizu na jednoj strani tijela i mogu dovesti do problema sa koordinacijom i ravnotežom. Mnogi ljudi takođe doživljavaju ekstremni zamor u prvih nekoliko nedelja nakon moždanog udara, a mogu imati i poteškoće sa spavanjem, što ih čini još umornijim.

Zbog čega dolazi do moždanog udara?

Postoje dva glavna uzroka moždanog udara: začepljena arterija (ishemijski moždani udar) ili curenje ili pucanje krvnog suda (hemoragijski moždani udar). Neki ljudi mogu imati samo privremeni poremećaj protoka krvi u mozgu, poznat kao prolazni ishemijski napad (TIA), koji ne uzrokuje trajne simptome.

Simptomi kod muškaraca i kod žena

Tokom moždanog udara i muškarci i žene obično prijavljuju iste znakove koji se iznenada pojavljuju: utrnulost ili slabost u licu, ruci ili nozi, posebno na jednoj strani tijela, konfuzija, problemi u govoru ili problemi sa razumijevanjem, problemi sa vidom na jedno ili oba oka, poteškoće pri hodanju, vrtoglavica ili gubitak ravnoteže ili koordinacije, teška glavobolja bez poznatog uzroka.

Žene, međutim, ponekad imaju drugačije simptome moždanog udara i to su: štucanje, mučnina, bol u grudima, umor, kratak dah, ubrzani otkucaji srca.

Pošto simptomi koje ponekad prijavljuju žene nisu specifični za moždani udar, često je potrebno više vremena da se prepozna da je u pitanju zapravo šlog. Većina ljudi ne povezuje ove simptome odmah sa moždanim udarom, što može da bude veliki problem jer se onda u startu kasni s adekvatnom terapijom.

Poseban rizik za trudnice

Trudnoća povećava rizik od zgrušavanja krvi, što može dovesti do moždanog udara. Ovaj povećani rizik od zgrušavanja se dešava djelimično zato što oticanje od trudnoće može smanjiti protok krvi u potkoljenice. A kada krv ne cirkuliše dobro, veći je rizik da će se zgrušati, piše Nova.rs.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad