Najgore vrste ribe: Loše su za srce i podižu holesterol, ali ih svi rado kupuju

Slatkovodna riba delikatnog okusa i pristupačne cijene vrlo je popularna na našim prostorima, ali stručnjaci upozoravaju da neke od vrsta koje svakodnevno jedemo ne donose nutritivne benefite u koje vjerujemo.

Koje ribe preporučuju stručnjaci?

Kada birate ribu, stručnjaci preporučuju skušu, haringu, bakalar, losos, štuku, sardine i tunu. Porijeklo je također od izuzetne važnosti – riba iz Atlantskog ili Tihog okeana uglavnom sadrži znatno manje žive.

Kada je riječ o trudnicama, ženama koje planiraju trudnoću i maloj djeci, preporuke ljekara su strožije. Oni bi trebali konzumirati isključivo nemasnu, nepredatorsku ribu iz Atlantskog, Tihog ili Sjevernog mora kako bi izbjegli rizik od nakupljanja teških metala.

Vrste koje predstavljaju rizik i koje treba izbjegavati

S druge strane, na policama supermarketa dominiraju vrste čiji je nutritivni profil upitan, a uslovi uzgoja zabrinjavajući. Evo koje ribe i plodove mora stručnjaci savjetuju da izbjegavate:

• Pangasius (Gotovo bez omega-3): Kod ribe najviše cijenimo sadržaj omega-3 masnih kiselina, a pangasius ih gotovo i nema. Ova slatkovodna riba uglavnom dolazi iz Vijetnama, gdje se uzgaja u intenzivnim i često nehigijenskim uslovima. Zbog guste populacije u bazenima, ribama se daju hormonske injekcije te specijalna hrana od ribljeg brašna i soje. Kritičari upozoravaju da ovakvim uzgojem riba u organizam može unijeti materije upitne kvalitete.
• Tilapija (Povećava loš holesterol): Ovo je još jedna azijska slatkovodna riba iz intenzivnog uzgoja. Često se uzgaja u vještačkim bazenima uz upotrebu aditiva za brži rast. Sadrži visok nivo arahidonske kiseline (iz omega-6 grupe), čiji prekomjeran unos može podstaći upalne procese u tijelu, povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i ubrzati starenje ćelija.
• Nilski grgeč (Visok sadržaj zasićenih masti): Iako ima nemasno meso, visok sadržaj proteina i bogat je vitaminom A, nilski grgeč krije jednu manu. Sadrži vrlo malo korisnih omega-3 kiselina, ali obiluje palmitinskom kiselinom, koja direktno podstiče proizvodnju lošeg (LDL) holesterola.
• Riba maslac / Butterfish (Teško probavljive masti): Ova riba sadrži voštane estere i oleinsku kiselinu koje ljudsko tijelo izuzetno teško probavlja. Njena česta konzumacija može izazvati ozbiljne probavne smetnje, uključujući jake dijareje, mučninu i povraćanje.
• Škampi (Sumnjivi uslovi uzgoja): Uzgoj škampi često se odvija u ekološki i sanitarno sumnjivim uslovima. Pored toga, mnogi potrošači ih ne očiste pravilno prije kuhanja, ostavljajući tamnu liniju na leđima koja zapravo predstavlja njihov probavni trakt prepun otpada. Iako su bogati proteinima, mogu doprinijeti povećanju lošeg holesterola