Kada je riječ o razvoju visokog krvnog tlaka, Covid-19 bi u tome mogao igrati veliku ulogu, pokazala je nova studija.

Izvještaj objavljen u ponedjeljak u medicinskom časopisu Hypertension pokazuje da je kod preko jednog od pet pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog Covida-19 – i preko jednog od deset koji nisu – dijagnosticiran visoki krvni tlak šest mjeseci kasnije. U poređenju sosobama koji su imali gripu, još jedan virus gornjeg dišnog sistema, oni hospitalizirani s Covidom-19 imali su dvostruko veću vjerovatnost da će razviti hipertenziju, prenosi CNN.

Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, visoki krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, vodećih uzroka smrti u Sjedinjenim Državama. Gotovo polovica odraslih u zemlji ima hipertenziju, a 2021. godine, kaže CDC, uzrokovala je gotovo 700 hiljada smrtnih slučajeva u SAD-u.

U novoj studiji naučnici su pregledali medicinsku dokumentaciju više od 45hiljada pacijenata s Covidom-19 i gotovo 14 hiljada pacijenata s gripom u četvrti Bronx u New Yorku između 2020. i 2022. Prije virusne infekcije nijedan od pacijenata nije imao povijest hipertenzije. Na šestomjesečnom pregledu, istraživači su zatim pratili koji od njih su imali nove dijagnoze srčanog oboljenja.

Posvuda, osobama koje su bile hospitalizirane s Covidom-19 dijagnosticirana je hipertenzija otprilike dvostruko više od onih koji nisu: oko 21% hospitaliziranih pacijenata s Covid-19 bili su hipertenzivni, u usporedbi s 11% koji nisu bili hospitalizirani.

Od hospitaliziranih pacijenata s Covidom-19, njih preko jedan od pet razvilo je hipertenziju tokom boravka u bolnici, dok su bili aktivno zaraženi Covidom-19, uprkos tome što nisu imali povijest visokog krvnog tlaka.

Međutim, u usporedbi s pacijentima koji su bili zaraženi gripom, pacijenti s Covidom-19 imali su lošije rezultate krvnog tlaka.

Pacijenti s Covid-19 koji su bili hospitalizirani imali su 2,23 puta veću vjerovatnost da će razviti visoki krvni tlak nego hospitalizirani pacijenti s gripom. Čak su i pacijenti s Covidom-19 koji nisu bili u bolnici imali preko 50% veću vjerovatnost da će razviti hipertenziju nego nehospitalizirani pacijenti s gripom.

Visoka učestalost hipertenzije kod osoba s Covid-19 je “alarmantna s obzirom na ogroman broj ljudi pogođenih Covidom-19”, stoji u izvještaju.

Istraživači su otkrili da je hipertenzija češća u nekoliko ključnih demografskih skupina. Osobe koje su bile starije od 40 godina, bile su crne rase ili su imale već postojeća stanja poput hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), bolesti koronarnih arterija ili hronične bolesti bubrega, bile su izložene većem riziku od razvoja hipertenzije nakon infekcije Covid-19.

Pacijenti koji su bili liječeni vazopresorskim lijekovima, skupinom lijekova koji sužavaju krvne žile za podizanje krvnog tlaka, ili kortikosteroidima, vrstom protuupalnog lijeka koji se često koristi za liječenje artritisa, također su bili izloženi većem riziku.

“S obzirom na ogroman broj ljudi pogođenih Covidom-19 u usporedbi s gripom, ove su statistike alarmantne i upućuju na to da će puno više pacijenata vjerovatno razviti visoki krvni tlak u budućnosti, što bi moglo predstavljati veliko opterećenje za javno zdravlje”, rekao je u saopštenju za javnost dr. Tim Duong, autor studije i profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Albert Einstein.

Ipak, naučnici nisu sigurni kako bi virus Covid-19 mogao izazvati novonastali visoki krvni tlak. Studija teoretizira da bi koronavirus mogao zaraziti stanice srca i poremetiti regulaciju krvnog tlaka ili da bi akutna ozljeda bubrega – uobičajena komplikacija tokom hospitalizacije zbog Covida-19 – mogla pridonijeti hipertenziji.

“Ova otkrića trebala bi povećati svijest o probiru rizičnih pacijenata na hipertenziju nakon bolovanja Covidom-19 kako bi se omogućilo ranije prepoznavanje i liječenje komplikacija povezanih s hipertenzijom, kao što su kardiovaskularne i bubrežne bolesti”, rekao je Duong.